Slike od slame i 'božićnjaci' bačkih Hrvata Bunjevaca

Izrada predmeta od slame pojava je koja seže u sjećanje subotičkog podneblja stotinu godina unazad. Ponikla je među bunjevačko-hrvatskim stanovništvom, a temelji se na tradicionalnom načinu pletenja slame. Slama, kao prirodni materijal kojim panonska oblast obiluje, za žene iz naroda biva logičan izbor materijala koji one vješto oblikuju. Đurđin, Tavankut i Žednik sela su u okolici Subotice u kojima je najranije zabilježeno postojanje ovog fenomena, a označavaju lokalitete na kojima se on i danas razvija. Slamarke- žene koje izrađuju predmete od salame, nekada su najčešće  bile žene koje su živjele u salašarskom, ruralnom ambijentu i u takvom su načinu života nalazile inspiraciju. Danas su slamarke žene, ne nužno iz seoskih sredina, ali svakako one koje se inspiriraju tradicijom, ali u svoja djela unose i elemente suvremenog. Ljubica Vuković Dulić, povj. umjetnosti, Gradski muzej Subotica

 
U okviru božićnih običaja, vrlo važnu ulogu ima svečani kruh bez kojeg je Badnji dan kod Hrvata Bunjevaca u Bačkoj bio nezamisliv. Riječ je o božićnom kruhu koje je kod Bunjevaca poznatije pod nazivom kolač, odnosno konkretnije božićnjak. Za Badnjak se pripremalo više kolača koji će se objedovati tijekom blagdana, no bio je samo jedan božićnjak po obitelji koji se čuvao u kući tijekom božićnih dana. Ono po čemu je božićnjak specifičan jesu figurice koje ga krase no i njihova simbolika. Na određeni način one predstavljaju božićne jaslice, a broj figurica ovisi o umijeću onoga tko ih izrađuje; prema tome razlikovao se od obitelji do obitelji. Priprema božićnjaka kao i oblikovanje figurica bila je prava radost u obitelji, osobito za djecu, mada, u pojedinim se obiteljima božićnjak nije ukrašavao. Bojana Poljaković, dipl. etnolog, članica Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata