U godini kada se obilježava 200. godišnjica rođenja njemačkog skladatelja Richarda Wagnera, orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca upriličit će simfonijski koncert tim povodom. U srijedu, 13. ožujka, s početkom u 20 sati će se tako, pod dirigentskim vodstvom Nade Matošević Orešković, na prvom dijelu koncertnog programa naći Wagnerova djela, a u drugom dijelu programa djela njegovog suvremenika i prijatelja Franza Liszta.
vrijeme: 13.03.2013. 20 h
mjesto: Rijeka, HNK Ivana pl. Zajca, Uljarska 1
Prva će biti izvedena uvertira opere "Tannhauser", pete Wagnerove opere, djela besmrtne ljepote o iskupljenju kroz ljubav.
Potom će, u vokalnoj interpretaciji sopranistice Vedrane Šimić (ranije najavljena prvakinja riječke Opere Kristina Kolar spriječena je bolešću), biti izvedene "Wesendonck Lieder" ili "Pjesme Mathilde Wesendonck", pet pjesama za ženski glas na stihove Mathilde Wesendonck, Wagnerove ljubavnice čija je veza, prema mnogima, bila najproživljenija i najiskrenija ljubav tijekom njegova burna života. Pjesme prepune ljubavne čežnje i želje da se zaustavi tijek vremena, svojevrsni su dnevnik njihove intenzivne ljubavi.
Sopranistica Vedrana će otpjevati i Izoldinu ljubavnu smrt (Isolde's Liebestod) iz opere "Tristan i Izolda", a iz iste će opere bit izveden i poznati Preludij.
U drugom dijelu koncerta, sastavljenog od Listovih djela, kao solist će nastupiti pijanist Kemal Gekić, jedan od najistaknutijih pijanista današnjice, odlike čijeg su muziciranja snažna originalnost, snaga interpretacije i savršeno vladanje instrumentom. Njegov kontroverzni, hrabri pristup zvuku, agogika i forma obilježile su ga kao nekonformista u svijetu glazbe, što ni sam ne krije: upravo je snaga njegovog umjetničkog pristupa to što provocira i intrigira. Put ga je od rodnog Splita, preko Zagreba i Novog Sada, vodio sve do SAD-a gdje je uz pijanističku karijeru od 1999. profesor na Međunarodnom sveučilištu na Floridi te na Glazbenoj akademiji u Tokiju.
Prvi je na koncertnom programu glasoviti Lisztov 1. koncert za glasovir i orkestar u Es-duru, a potom slijedi Fantazija na mađarske narodne melodije, poznata i pod kraćim nazivom Mađarska fantazija, koja je zapravo Lisztova prerada za klavir i orkestar njegove Mađarske rapsodije No. 14., originalno pisane za klavir.
Opširnije
