Preskočite na glavni sadržaj

Predstavljanje knjige Frane Para NEVIDLJIVA TIPOGRAFIJA, II

Tribina Kajkavskoga spravišča poziva na predstavljanje knjige Frane Para: Nevidljiva tipografija, II, koje će se održati u utorak, 29. studenog, u 18:00 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.
vrijeme: 29.11.2016. 18:00
mjesto: Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb
Knjiga je objavljena u nakladi Kajkavskoga spravišča i njegove Biblioteke Artistica. Njen autor - akademski slikar grafičar Frane Paro - u nas je najistaknutiji  znalac povijesti i umijeća ranoga knjigotiskarstva te tiskarskih znakova (pogotovo prvog hrvatskog tiskarskog znaka Blaža Baromića), autor knjiga o glagoljskoj tipografiji i autor replike Gutenbergove preše (novopostavljene  u Glagoljaškoj tiskari Juri Žakan Roč).
 
Sudjeluju:
           
            - Dr. sc. JASNA KOVAČEVIĆ, voditeljica Knjižnice
- Prof. dr. JOŽA SKOK, voditelj Tribine Kajkavskoga spravišča
- MARIJA ROŠČIĆ PARO, prof., urednica Biblioteke
- Akademik JOSIP BRATULIĆ
- JAGOR BUČAN, akad. slikar, izv. prof. ALU u Zagrebu                                                                         
- Glazbeni predah: IGOR PARO - renesansna lutnja

Znanstvena knjiga Nevidljiva tipografija, II. autora Frane Para - red prof. u m., dugogodišnjeg profesora na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, akad. slikara-grafičara, renomiranog umjetnika i znanstvenika - nastavak je njegove knjige ''Nevidljiva tipografija''(nakladnik: Katedra Čakavskog sabora Roč, 2012.). Obje knjige rezultat su multidisciplinarnog projekta istraživanja hrvatske glagoljske tiskarske baštine pokrenutog 2000. godine s ciljem izrade replike Gutenbergovog knjigotiskarskog tijeska, i to  prema nacrtima autora Frane Para (pod okriljem Katedre Čakavskog sabora Roč) i utemeljenja ''Glagoljske tiskare Juri žakan u Roču''.
I druga Parova knjiga u znanstvenom nizu uspjela je naglasiti i vrednovati sudioništvo Hrvata u stvaranju temelja svjetske povijesti tiskarstva, i to konkretnim knjižnim i tipografskim rezultatima trajne vrijednosti, u prilog identiteta hrvatske kulture.
 
Obje knjige obrađuju: rano tiskarstvo u Europi, osobito hrvatskoglagoljsko tiskarstvo;  oblikovanje knjige kao estetske i „tehnološke“ posebnosti. U 2. dijelu  knjige ''Nevidljiva tipografija, II.'' obrađuju se i teme vezane uz ''Glagoljsku tiskaru Juri žakan u Roču'' i ''moderna'' glagoljska slova, izrađena u Pragu 1852., koja su bila namijenjena za tiskanje znanstvenih slavističkih djela, a ne za tiskanje misala i brevijara.
Kao i u prvoj knjizi, Paro je kompletan autor knjige: autor teksta, originalnih crteža - geometrijskih analiza i dekompozicija tiskarskih znakova, autor dizajna, izbora ilustracija, prijeloma … a takvi su autori prava rijetkost ne samo u Hrvatskoj već i u svijetu.