U ponedjeljak, 27. lipnja, u 12 sati, u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice, održat će se predstavljanje grafičke mape 'Aleph / ex libris: hommage á Jorge Luisa Borges 1899-1986'. Mapa, posvećena Jorge Luisu Borgesu povodom 25. godišnjice njegove smrti, sastoji se od 14 ex librisa koje su kreirali i otisnuli umjetnici Tomislav Buntak, Maja S. Franković, Siniša Reberski, Anita Kuharić, Igor Konjušak, Josip Zanki, Duje Medić, Ksenija Palameta, Marko Pašalić, Hrvoje Šercar, Zdenka Pozaić, Martina Vrbanić, Nevenka Arbanas i Hamo Čavrk.
vrijeme: 27.06.2011. 12,00
mjesto: Zagreb; Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Hrvatske bratske zajednice 4
Uz mapu je priloženo i pismo koje je Tonko Maroević napisao Borgesu na hrvatskom i španjolskom jeziku te fotografije Mije Vesovića koje su nastale tijekom radionice Ex libris.
Na manifestaciji Noći muzeja održanoj 29. siječnja 2010. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a povodom 90. obljetnice Grafičke zbirke NSK i u sklopu izložbe Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja, održala se kreativna radionica Ex libris, tijekom koje su prva imena hrvatske grafike pred brojnim auditorijem, različitim grafičkim tehnikama od bakropisa i suhe igle do linoreza, izrađivala grafičke listiće, ex librise.
Tema radionice Ex librisa bila je posvećena zbirci kratkih priča Aleph, J.L.Borgesa. Naime, osim što je Borges gotovo čitavoga svog života bio knjižničar u jednoj od knjižnica Buenos Airesa, brojne njegove kratke priče vezane su kako za povijest i kult knjige, tako i za knjižnice.
Radionica Ex librisa okupila je umjetnike koji su sudjelovali na izložbi Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja: Zdenku Pozaić, Maju Franković, Tomislava Buntaka, Nevenku Arbanas, Hamu Čavrka, Igora Konjušaka, Duju Medića, Kseniju Palametu, Anitu Kuharić, Martinu Vrbanić, Ognjena Konana Swdića, Marka Pašalića te idejnoga začetnika radionice i likovnoga umjetnika Josipa Zankija. U radionici je sudjelovao i doajen hrvatskoga crteža Hrvoje Šercar, koji je prezentirao posebno zanimljive metode jetkanja bakropisnih matrica, kao i otiskivanje grafičkih listova, dok je Siniša Reberski guščjim perom na pergameni otkrio kaligrafsku vještinu pisanja hebrejskoga pisma, posebno slova Aleph.
'Ex libris' na hrvatskom glasi 'iz knjiga', 'između knjiga', a znači upravo iz knjižnice. Knjiga je bila velika vrijednost te je na njoj trebalo biti zapisano ime posjednika. Ono se zapisivalo rukom, označavalo otisnutim pečatom ili – najčešće ulijepljenom ceduljicom – s imenom i prezimenom. Pod ex librisom danas podrazumijevamo umjetnički oblikovanu naljepnicu koja, uz te riječi, nosi i ime vlasnika knjige. Naljepnica se uljepljuje na unutarnju stranu prednjih korica knjige. Na naljepnici, koja može biti različite veličine, uz označnicu ex libris, ili uz prijevod ovih riječi, iz knjiga, iz moje knjižnice, uz ime vlasnika knjige nalazimo ponekad i druge likovne ili grafičke obavijesti: grb, portret, monogram, simbol, neku uzrečicu (devizu, geslo) i slično. Danas je ex libris sve prisutnija slobodno oblikovana mala žanr slika u brojnim grafičkim tehnikama.
Svrha je ex librisa da ukazuje na vlasnika knjige. Tako i posuđena, ili ukradena knjiga govori o svome vlasniku, te opominje da se ima vratiti onom od koga je posuđena. Druga je svrha ex librisa da ukrašava knjigu. Umjesto pečata ili pak često nečitljiva potpisa vlasnika na naslovnoj stranici, ex libris govori likovnim govorom ne samo neposredno o vlasniku, nego posredno i o njegovim likovnim ili filozofskim shvaćanjima i osobnim nagnućima. Sve se to dade iščitati iz ex librisa.
