U srijedu, 30. listopada, u 18 sati, u Zavičajnom muzeju grada Rovinja, otvara se izložba 'Špicije – Spomeni na Morsko lječilište u Rovinju od 1888. do 1947. godine'. Izložba koja ima regionalni i širi značaj nastala je nakon dugogodišnjeg istraživanja osnivanja i rada današnje Bolnice za ortopediju i rehabilitaciju Dr. Martin Horvat, koja je sinonim za Rovinj, a otvaranje lječilišta se računa i kao početak turizma u danas jednoj od najpoznatijih odmorišnih destinacija.
vrijeme: 30.10.2013. 18,00
mjesto: Rovinj; Zavičajni muzej grada Rovinja, Trg maršala Tita 11
Za otvaranje su naime odlučujuća bili povoljna i dugo praćena mikroklima te blizina željezničke stanice. Najavljujući izložbu, na kojoj će se uz sačuvane fotografije i knjige predstaviti i stari instrumenti i pomagala koji su služili za liječenje u nekadašnjem lječilištu, ravnatekljica muzeja Mraija Smolica je rekla da je nastala nakon dugogodišnjeg prikupljanja građe i istraživanja ne samo u pazinskom arhivu, već i u Rijeci, Trstu i Beču. U pripremu se aktivno uključila i sama bolnica i, budući da je u lječilištu izgrađena crkva sv. Pelagija mlađeg, rovinjski Župni ured.
Uz povećane fotografije, koje se čuvaju u Zavičajnom muzeju i Centru za povijesna istraživanja, prvi put će se moći vidjeti i one koje je ustupila Gabriella Zadro Scerbanenko, unuka jednog od najpoznatijih ravnatelja bolnice Enocha Zadra.
Gracijano Kešac, ravnatelj pulskog Pomorskog i povijesnog muzeja Istre, koji je postavio izložbu s rovinjskim muzejom, zahvalio se svima koji su pomogli u njenoj pripremi, a osobito autoricama tajani Vukić, ravnateljici Istarske kulturne agencije i Katarini Marić, višoj kustosici pulskog muzeja. Tajana Vukić rekla je da su rekonstruirani svi događaji oko otvaranja lječilišta i prvi dolazak djece na liječenje i oporavak. Lječilište je otvorila nadvojvotkinja Marija Terezija, koja je potom nekoliko dana boravila u gradu i obišla njegove otoke.
S otvaranja je sačuvan rukom pisani pergament na kojem su se potpisali svi uglednici koji su prisustvovali tom velikom događaju. sačuvana je i spomenica na proširenje lječilišta, koje je uslijedilo već 1889.
Katarina Marić je dodala da se iz prikupljene građe može vidjeti da su na liječenje u Rovinj dolazila djeca ne samo iz Beča, već i Rusije, Njemačke i Češke, pa čak i iz Palestine te njemačkih kolonija iz Afrike. Tu su se liječila i djeca iz Istre, a troškove boravka su uglavnom pokrivali gradovi i pokrajine iz kojih su dolazili. Za svako dijete, a mališani su tada uglavnom obolijevali od tada raširenih bolesti limfnih žlijezda i kostiju, vođena je precizna dokumentacija pa su sačuvani podaci o načinu liječenja, terapije, prehrane i kućnom redu. Lječilište je bilo izvrsno opremljeno, imalo je centralno grijanje i bazen. Zanimljivo, u svom krugu je imalo i svoju ekonomiju na kojoj se uzgajala hrana.
Autor: A. Pokrajac
Izvor: Glas Istre, 30.10.2013.
