Posljednja proljetna premijera zagrebačkog Gradskog kazališta 'Trešnje' bit će u petak, 20. ožujka, predstava 'Postolar i vrag' u režiji Saše Broz, suvremena dramska verzija slavne pripovijetke u stihu Augusta Šenoe o postolaru koji lukavstvom uspije nadmudriti vraga.
vrijeme: 20.03.2015.
mjesto: Zagreb, Gradsko kazalište Trešnja, Mošćenička 1
Nastala po motivima narodne bajke, priča o postolaru i vragu najpoznatiji je naslov u Šenoinoj zbirci "Povjestice". Kao obavezna lektira za šeste razrede osnovnih škola, dramaturški je najzanimljivija te je kao takva često postavljana na kazališnim pozornicama - najčešće izvođene bile su dramatizacije Mladena Širole i Luke Paljetka.
Za njezinu je najnoviju dramatizaciju autorski tekst prema Šenoinu predlošku napisala Zinka Kiseljak, a Broz je na pozornicu Trešnje postavlja kao arhetipsku priču o postolaru i vragu ispričanu iz pozicije sadašnjeg trenutka.
"Autorica teksta i ja Šenoinu dugovječnu priču o vragu kojeg nadmudruje lukav postolar prebacile smo u današnje vrijeme i kroz probleme koji opterećuju malog čovjeka poslale poruku o tome da materijalne vrijednosti ne mogu zamijeniti sve ono što čovjek treba da bi bio sretan", kazala je Broz u razgovoru za Hinu.
Sve je krenulo od teksta Zinke Kiseljak, no čitave priče ne bi ni bilo da Šenoa nije napisao svoj slavni stih "ide vrijeme dođe rok eto vraga skok na skok", napomenula je.
Predstavom se htjelo odgovoriti upravo na probleme s kojima se suočavaju suvremena djeca a za smještanje radnje u današnje vrijeme odlučile su se kako bi im takva poučna priča bila razumljiva i zanimljiva.
"Zato se i išlo u adaptaciju poznate Šenoine povjestice i priču transponiralo u današnje vrijeme, kako bi djeca lako pronašla poveznicu sa svijetom u kojem žive i društvom u kojem odrastaju", pojasnila je redateljica, napomenuvši da je i jezik u predstavi suvremen.
Šenoin postolar u modernom dužničkom ropstvu
Priča je to o siromašnom postolaru Hinku koji, koliko god radio, ne uspijeva zaraditi dovoljno da bi prehranio obitelj.
"Naš postolar živi onako kako danas živi veliki dio ljudi u našoj zemlji: teško", kazala je Broz.
Hinko ima obitelj koju ne može prehraniti jer posao u njegovoj maloj postolarskoj radionici propada. Da spasi svoju obitelj, obiteljski obrt i, u konačnici, sebe, potpisuje ugovor s vragom, koji mu u zamjenu za dušu daje nešto što okreće život Hinka i njegove obitelji naglavce.
"Vrag i njegove pomoćnice Hinka vezuju u dužničko ropstvo vrlo slično onome koje prolaze svi koji primjerice dižu kredite u banci", pojasnila je redateljica.
Hinko potpisivanjem ugovora dobiva sve što je tražio te čak i više od toga, no u tom trčanju za novcem njegova se obitelj jednostavno "pogubi". Upravo je gubitak temeljnih ljudskih vrijednosti uslijed slijepog nastojanja održavanja koraka s konzumerističkim imperativima današnjice jedna od tema predstave.
"Zbog tempa života i kontinuirane utrke za novcem temeljne obiteljske vrijednosti svedene su na minimum", smatra Broz.
Ipak, uz malu pomoć "s neba" Hinko na kraju nadmudruje vraga, a njegova obitelj shvaća da novac sam po sebi ne donosi sreću niti može zamijeniti prave vrijednosti.
Želeći svoje likove učiniti što autentičnijima, Broz i Kiseljak nastojale su im dati prave, šarolike karaktere. Parametre njihovih osobnosti nametnula je već sama autorica teksta, a Broz im je scenski, uz pomoć glumaca udahnula život.
"Podjela na crno – bijele, odnosno, dobre i loše bila bi vrlo površna. Naši likovi, baš kao i mi sami griješe, donose i pogrešne odluke i kaju se. Ništa nikad nije crno - bijelo baš kao što ni u stvarnom životu ništa nije crno ili bijelo", kazala je Broz.
U njezinoj adaptaciji, postolara Hinka igra Krunoslav Klabučar, Vraga utjelovljuje Dean Krivačić, Hinkovu ženu Rutu glumi Vanda Vujanić Šušnjar, Ognjenku Daria Knez Rukavina, a Plamenku Nera Stipičević. Ranko Stojić je Putnik, Marijana Mikulić Hinkova kći Latica, a Radovan Ruždjak njegov sin Eugen.
Dinamičan pristup za zahtjevnu dječju publiku
Iako su svi segmenti predstave jednako bitni jer čine homogenu cjelinu, kao jedan od bitnih aspekata priče ističe se element komičnog, napomenula je Broz. "Vodila sam računa da ni vrag nije nesimpatičan i mislim da smo pogodili baš pravi omjer dijaboličnog i komičnog", kazala je.
Uz naglašene komične elemente koji proizlaze iz sukoba onoga što mislimo da nam treba i onoga što nam doista treba, neizostavan dio predstave su i autorski songovi Borne Šercara koji prate Šenoine stihove.
"Glazba je vrlo bitan segment predstave i to ne samo dio koji se odnosi na songove, već ona prati doista sva zbivanja na sceni", istaknula je Broz.
Današnjoj je djeci dostupna sva moguća tehnologija i to ih, naravno, ini vrlo zahtjevnom publikom: biti vizualno zanimljiv djeci nakon svih fantastičnih kompjuterskih animacija doista je vrlo teško, napomenula je.
"No, ja uživam raditi predstave za djecu a, upravo zbog svega navedenoga, kazalište kao druga vrsta medija mora poticati i pronalaziti neke nove izazove i otvarati drugačiji dijalog s djecom nego što to mogu drugi, sofisticiraniji mediji", dodala je Broz.
Istaknula je da joj je to prva režija u Trešnji nakon više od deset godina, kamo se vratila na poziv nove ravnateljice Višnje Babić.
"To me izuzetno veseli jer je riječ o kazalištu koje smatram na neki način svojim i u kojemu sam režirala dvije stvarno dobre predstave, 'Velika očekivanja' Charlesa Dickensa i Šenoino 'Zlatarovo zlato'", kazala je.
Šercarove songove koreografirao je Žak Valenta, scenograf je Miljenko Sekulić Sarma a kostimografkinja Sandra Dekanić. Milan Trenc je osmislio plakat, a glumce osvijetlio Saša Mondecar. (Hina)
