Knjigu uglednoga hrvatskog dijalektologa Josipa Lisca 'Dvije strane medalje - dijalektološki i jezičnopovijesni spisi o hrvatskom jeziku', objavila je u biblioteci Znanstvenih djela splitska nakladna kuća Književni krug.
Profesor Lisac u proslovu svoje knjige napominje kako je u knjizi tridesetak članaka koji se bave dijalektološkim i jezičnopovijesnimm pitanjima hrvatskoga jezika. Ističe kako radovi, u kojima obrađuje pitanja unutarnje i vanjske povijesti hrvatskoga, pokazuju njegove poglede na dijakronijsku i prostornu sliku hrvatskoga jezika.
Recenzent knjige akademik Petar Šimunović smatra kako je knjiga izvrsni kompendij o cjelokupnoj problematici hrvatske dijalektologije, prvotnoga stanja i razvitka hrvatskoga jezika te dijalektološkoj leksikografiji i proučavateljima kompleksne problematike s autorovim sudovima.
Napominje i kako autor također piše o književnicima čiji je jezik pridonio razvitku hrvatskoga jezika, vrijednim istraživačima koji su isticali samosvojnost hrvatskoga jezika i oblikovali jezični standard te o suvremenim dijalekatnim pjesnicima i umjetničkom dosegu njihove poezije, kao i važnosti njihova dijalektalnog izraza.
U knjizi 'Dvije strane medalje - dijalektološki i jezičnopovijesni spisi o hrvatskom jeziku' (309 str.) obrađena su, između ostaloga, hrvatska narječja u srednjem vijeku, tri dijalekta triju narječja kao najizrazitiji primjeri migracija u hrvatskom jeziku, nacionalno u srednjojužnoslavenskim organskim i drugim idiomima, leksički, sintaktički i drugi utjecaji u hrvatskim dijalektima, čakavski, kajkavski i štokavski glagolski sustav, izoglose refleksa jata u hrvatskim organskim idiomima, čakavština kao jedno od hrvatskih narječja, hrvatska dijalekatna leksikografija u 20. stoljeću, hrvatski dijalekti u 17. i 18. stoljeću, kajkavsko narječje i njegova proučavanja, dosadanja proučavanja hrvatskih štokavskih dijalekata, hrvatska dijalektologija od 1945. do 2005., Zoranićev jezik i jezik hrvatske renesansne književnosti, jezik Marina Držića, kultura hrvatskog jezika u doba "Knjige od uspomene" (1673.-1784.), hrvatski jezik 18. stoljeća i Andrija Kačić Miošić, 'najstariji dubrovački govor' i 'najstarija dubrovačka proza' Milana Rešetara, hrvatski jezikoslovci Kruno Krstić, Ljudevit Jonke te dijalektalno u zbirci Vinka Nikolića 'Moj grad', 'Ognji i rože' Ivana Gorana Kovačića, Josip Pupačić i stari pisci hrvatski, čakavština Miroslava Kovačevića Senjanina te jezikoslovac Dalibor Brozović kao i Glorija Rabac-Čondrić i Istra.
Na kraju knjige objavljena je literatura, sažetak na engleskom jeziku te kazalo osobnih i zemljopisnih imena.
Josip Lisac rođen je 1950. u Turnima kod Delnica. Redoviti je profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru. Autor je prve 'Hrvatske dijalektologije', od koje su objavljeni 'Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govori torlačkog narječja' (2003.) i 'Čakavsko narječje' (2009.).
(Hina)
