Objavljen zbornik 'Demokracija u 21 stoljeću?'

Zbornik su uredili politolozi Tonči Kursar i Ana Matan koji navode da su u njemu, uz nove radove, objavljeni i radovi politologa i filozofa izloženi na skupu "Demokracija na početku 21. stoljeća" koji je na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti održan 2011. u čast akademika Zvonka Posavca, dugogodišnjeg profesora na tom Fakultetu i politologa koji se desetljećima sustavno bavio teorijom demokracije.

Kursar i Matan napominju da je globalna kriza 2007./08. na dnevni red postavila posljedice aktualnog oblika demokracije pri čemu je popriličnu popularnost stekao pojam postdemokracija. 'Posrijedi je poredak u kojem oligarhija, koristeći se nekom od demokratskih naracija, sustavno potiskuje puk iz politike, usmjeravajući ga najčešće u raznolikost (konzumerističkog) društva', pojašnjavaju urednici zbornika.

Odgovarajući na pitanje na koji smo način u Hrvatskoj prošli put od oduševljenog prihvaćanja demokracije do raširene skepse u pogledu njezinih stvarnih mogućnosti, Kursar i Matan smatraju da su studentski prosvjedi iz 2009. označili kraj naizgled idilične faze razvoja demokracije koja je nastupila kad je na prijelazu stoljeća naglo napuštena politika Hrvatske kao tzv. 'regionalne sile' i otvoren joj put u jednu uređenu, premda u demokratskom smislu, neostvarenu zajednicu kao što je EU. Navode i da je epizoda studenskih blokada nekih fakulteta sa zahtjevom za besplatnim obrazovanjem, pri čemu su kratkotrajno formirali 'plenumsku republiku' koja je zazirala od načela predstavničke demokracije, kao posljedicu dovela do borbe za 'pravo' značenje pojma demokracije.

'Ta je epizoda bila najava relativiziranja predstavničke demokracije budući da su građani počeli 'zanemarivati' participaciju na različitim vrstama izbora. Delegitimirajuće mala izlaznost (20,84 posto) na prvim izborima za Europski parlament 2013. iznenadila je političku elitu s obzirom na to da su se ti izbori dogodili samo par mjeseci prije ulaska Hrvatske u EU', ističu Kursar i Matan.

Napominju i da je u Hrvatskoj u posljednjih 20 godina prevladavala opća tranzitološko-demokratizacijska paradigma, koja je, kako ocjenjuju, izgubila na uvjerljivosti izbijanjem aktualne krize.

U zborniku su na 278 str. objavljeni radovi Gorana Gretića, Zorana Kurelića, Petera Kielmansegga, Henning Ottmanna, Tonči Kursara, Ane Matan, Dragana Lalovića, Damira Grubiše, Davoar Rodina, Georga Lohmanna, Aleksandra Molnara i drugih. Oni u pet tematskih cjelina – 'Demokracija na raskrižju', 'Demokracija i radikalno zlo', 'Koliko istine može podnijeti demokracija?, Klasici političke misli i demokracija' te 'Treba li EU demokraciju?', daju odgovore na pitanja o sudbini demokracije u ovom stoljeću, kontroverzama koje donosi demokracija i njezina kriza i slično.

(Hina)