Zatim, važna karika u tome lancu je i predstavnik, koji zastupa nekoliko nakladnika, predstavljajući knjižarima dva puta godišnje nove naslove prije nego što oni uopće izađu iz tiska. A to je na tržištu kao što je njemačko, koje godišnje izbaci 96.000 novih naslova te slovi za jedno od najorganiziranijih na svijetu, vrlo dragocjeno. U Hrvatskoj je pak sve postavljeno naglavačke i ništa ne funkcionira upravo stoga što nisu ispravno postavljene osnovne stvari. U nas ne postoji distribucijska mreža, veliki nakladnici drže 95 posto knjižarske mreže i međusobno prebijaju dugove, dok istodobno malim i srednjim izdavačima uzimaju od 40 do 60 posto rabata na cijenu knjige.
Istodobno, mali nakladnici prisiljeni su svoje knjige davati u tzv. komisiju, odnosno davati ih knjižarama bez ikakve naknade, a onda čekati na isplatu godinu, dvije...
S obzirom na to da je stanje u hrvatskome izdavaštvu postalo neizdrživo, nekolicina domaćih nakladnika (Fraktura, Novi Liber, Izdanja Antibarbarus, Planetopija, OceanMore i portal Moderna vremena Info), okupljenih u udrugu Knjižni blok Inicijativa za knjigu, pozvala je ugledne stručnjake s njemačkoga tržišta knjiga i one iz regije, koji tijekom tri dana u Goetheovu institutu u Zagrebu prenose svoja iskustva hrvatskim kolegama.
Otvarajući u ponedjeljak po podne ovu međunarodnu radionicu naslovljenu »Nakladništvo danas«, ravnateljica Goetheova instituta Katrin Ostvvald-Richter nazvala je nakladnike najhrabrijim poduzetnicima na svijetu, na kojima je velika odgovornost.
Dr. Birgit Menche, konzultantica za prava nakladnika u Frankfurtu na Majni, pokazala je kako funkcionira njemačko tržište knjiga na primjeru Burze njemačkih nakladnika i knjižara, krovne udruge nakladnika i knjižara u toj zemlji. Udruga je osnovana još u 19. stoljeću i već se tada bavila istim problemima koji su aktualni i danas u 21. stoljeću - cenzurom, fiksnom cijenom knjige, autorskim pravima... Burza okuplja 5900 članova, a izdržava se, među ostalim, i članarinama čija se visina ravna prema prometu pojedine članice (godišnja članarina za male izdavače iznosi oko 1000 eura, dok je za one veće viša).
Burza njemačkih nakladnika i knjižara obuhvaća tri odsjeka velike nakladnike, veletrgovce i male nakladničke kuće, tako da cijela branša jedinstveno nastupa prema van, a njihova riječ ima određenu težinu jer imaju svoga predstavnika za pregovore s političarima. »Najvažnija zadaća naše udruge je lobiranje. Upućeni smo jedni na druge - nakladnici i knjižari su u istom čamcu, a problemi malih nakladnika se neće pomesti pod tepih«, istaknula je Birgit Menche.
U Njemačkoj ima 2800 nakladnika i 4900 knjižara, a godišnje je dostupno 1,200.000 knjiga.
Deset najvažnijih knjižara drži 40 posto cijelog tržišta, a posrednici, koji će, među ostalim, kupcu nabaviti knjigu koje nema u knjižari u roku 24 sata, pokrivaju 90 posto potreba knjižara.
U Njemačkoj nema komisije, a u pravilu rok plaćanja knjižari je 60 dana (iako je moguće da nakladnik knjižari odobri i dulji rok). Najmanje naklade su 5000 primjeraka, što je u usporedbi s hrvatskim prilikama nedostižan san, s obzirom na činjenicu da se u nas prosječne naklade kreću oko 500 primjeraka. Monika Bilstein, direktorica nakladničke kuće Peter Hammer, kazala je, među inim, da nakladničku granu u Njemačkoj muči temeljna promjena strukture, jer veliki lanci ostvaruju najveću prodaju i dominiraju njihovim tržištem knjiga. Osim toga, mali nakladnici su pod sve većim gospodarskim pritiskom.
Programi malih nakladničkih kuća samo su povremeno prisutni u velikim knjižarama, a male knjižare nisu u stanju nuditi sveobuhvatan asortiman. Prema njezinim riječima, sve važniji za male nakladnike stoga postaje inovativan marketing, a od posebne su važnosti za njih i već spomenuti predstavnici koji upoznaju knjižare s njihovom produkcijom. Jedan od temeljnih marketinških poteza je najavni katalog koji izlazi dva puta godišnje, i to uoči izlaska novih knjiga. Tu su, nadalje, vrlo važni i suradnja s medijima, čitanja, nagrade, sudjelovanje na sajmovima knjiga, izložbama i skupovima, reklame, katalozi, prisutnost u socijalnim medijima kao što su Facebook ili Tvvitter...
»Važno je biti prepoznatljiv, biti drugačiji. Marketing započinje kada ste prvi put pomislili na novi naslov, a završava posljednjim prodanim primjerkom«, zaključuje Monika Bilstein.
Monika Bilsten: »Važno je biti prepoznatljiv, biti drugačiji. Marketing započinje kada ste prvi put pomislili na novi naslov, a završava posljednjim prodanim primjerkom«
Birgit Menche: »U Njemačkoj ima 2800 nakladnika i 4900 knjižara, a godišnje je dostupno 1,200.000 knjiga. Deset najvažnijih knjižara drži 40 posto cijelog tržišta«
U Hrvatskoj ne postoji distribucijska mreža, veliki nakladnici drže 95 posto knjižarske mreže i međusobno prebijaju dugove, dok istodobno malim i srednjim izdavačima uzimaju od 40 do 60 posto rabata na cijenu knjige. Istodobno, mali nakladnici prisiljeni su svoje knjige davati u tzv. komisiju, odnosno davati ih knjižarama bez ikakve naknade, a onda čekati na isplatu godinu, dvije...
Stručna pomoć za hrvatske izdavače: S radionice u Goetheovu institutu. Vjesnik
