SOM Grupa za slobodne i odgovorne medije Kuće ljudskih prava priređuje ciklus Razgovori srijedom. 30. ožujka 2011. godine, s početkom u 18.30 sati, tema razgovora biti će Mediji u kulturalnim studijima (suvremena mediologija, novi mediji, itd.).
vrijeme: 30.03.2011. u 18.30 sati
mjesto: Zagreb, Kuća ljudskih prava, Selska cesta 112c
Uvodničari/ke:
doc. dr. sc. Sanja Puljar D’Alessio, pročelnica Odsjeka za *kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci, prof. dr. sc. Saša Vojković i dr. sc. Katarina Peović Vuković.
Moderator:
doc.dr.sc. Hajrudin Hromadžić
*Što su kulturalni studiji i kako su se razvili u akademsku disciplinu ?
Naziv danas proširenog i raznovrsnog akademskog polja 'Kulturalni studiji' zaživio je 1964. u Središtu za suvremene kulturalne studije Sveučilišta Birmingham. Radovi članova i suradnika Središta, među kojima ponajprije Richarda Hoggarta, Raymonda Williamsa, E.P. Thompsona i Stuarta Halla predstavljali su intelektualnu jezgru za razvoj ove discipline u smjeru prepoznavanja uloge kulture u (isprva britanskoj) povijesti, te uvažavanja potrebe izučavanja sveukupnosti njezinih manifestacija, s naglaskom na one zanemarene, smještene onkraj rubova uobičajena akademskog fokusa (popularna, posebice radnička kultura i sl.).
Začetnici discipline nadahnjivali su se raznovrsnim europskim tradicijama teoretiziranja o kulturi, od književnoznanstvenih i kulturoloških rasprava Matthewa Arnolda i F. R. Leavisa do marksističkih izvedenica frankfurtske škole (Adorno, Benjamin), Antonia Gramscija i Louisa Althussera. Šireći svoj utjecaj izvan granica britanske akademije, s evidentnim posljedicama na povećani obuhvat tema i poticaja, kulturalni su se studiji oplođivali mnogim humanističkim disciplinama (primjerice znatnim pomacima u historiografskoj metodologiji, teoriji i praksi, napretkom u sociologiji, politologiji, etnografiji, jezikoslovlju, psihologiji, teoriji vizualnih umjetnosti i dr.), te uključili susljedne metodološke plodove strukturalističke, poststrukturalističke i postmoderne kulturalne teorije – od radova Rolanda Barthesa, Michela Foucaulta,Pierra Bourdieua ili Michela de Certeaua, do partikularnih perspektiva postkolonijalne, feminističke i queer teorije.
Disciplina se danas u svojim različito shvaćenim granicama i metodološkim okvirima izučava na uglednim svjetskim sveučilištima i predstavlja motor interdisciplinarnosti i kritičkog duha akademije, nezaobilazan u procesima preobrazbe akademskog establišmenta. (
www.ffri.uniri.hr)
