Preskočite na glavni sadržaj

Koncert u čast Franji Krežmi

U četvrtak, 22. ožujka 2018. u 20 sati, u galeriji Centra za kulturu Novi Zagreb, održat će se koncert u čast violinistu i skladatelju Franji Krežmi (Osijek, 4.IX.1862. – Frankfurt na Majni, 15.VI.1881.). Nastupaju: Krešimir Marmilić, violina, i Yoko Nishii, klavir (Japan). Program: Franjo Krežma, Tamezo Narita, Rentaro Taki, Teiichi Okano, Fritz Kreisler. Ulaz na koncert je besplatan.
vrijeme: 22.03.2018.
mjesto: Centar za kulturu Novi Zagreb, Trg Narodne zaštite 2


Program:

-  Franjo Krežma (1862-1881):   Auf der Riva degli Schiavoni
                                                    Souvenir a Steinbruck
                                                    Albumblatt
                                                    Scherzino
                                                    Noćni čar

-  Tamezo Narita (1893-1945):    A song of the seashore / Pjesma morske obale

-  Rentaro Taki (1879-1903):       The Moon over the old Castle / Mjesec ponad starog dvorca                                    
                                             
-  Teiichi Okano (1878-1941):      My old country home / Moja domovina

-  Fritz Kreisler (1875-1962):        Schön Rosmarin / Prekrasni ružmarin
                                                     Liebesfreud / Ljubavna radost




Franjo Krežma (1862-1881)

Najzahtjevnije od svih glazbala – violina, najnedokučivije od svih ljudskih sposobnosti – genijalnost, ono što najbrže prati sve ljude – zaborav, i kadšto, prava privilegija – vlastiti grob. Sve to je Franjo Krežma. Zaboravljeni genijalni glazbenik, violinist, skladatelj. Toliko zaboravljen da je u domovini Hrvatskoj znan rijetkima, a u svijetu tek ponekom proučavatelju glazbenog života Europe druge polovice 19. stoljeća.
Rođen je u Osijeku 1862. godine.
Vrlo rano uočena je njegova velika nadarenost. Njegov otac, i sam veliki ljubitelj glazbe, omogućio mu je, ne žaleći obiteljskog imetka, najbolje učitelje, najvrsnije škole, primjerene uvjete.
Prvi učitelj mu je bio Đuro Eishenhut, zagrebački učitelj violine. Nakon prvog predstavljanja na velikom koncertu u kazalištu na Markovom trgu u Zagrebu, dobio je, od glavnog tajnika Bečkog konzervatorija, zajedno sa sestrom, koja ga je pratila na klaviru, poziv na studij. Svi koji su ga slušali, bili su zapanjeni sviranjem tog djeteta. U Bečki konzervatorij stupio je kao devetogodišnjak, kao najmlađi student ovog konzervatorija ikad! Na studiju se Krežma ističe i dobiva prve nagrade
na završnim semestima. Tu uči i skladanje. Studentske dane završio je na početku puberteta, s 13 godina. 
Nakon toga, započeo je spektakularnu karijeru diljem Europe. Kao šesnaestogodišnjaka obožavala ga je koncertna publika u Rimu, Pragu, Veneciji, Genovi i Parizu. Kritičari su ukazivali na ljepotu njegova zvuka i fenomenalnu interpretaciju a jedan je zapisao: „anatomija genija, uzaludan je posao!„
U Italiji je dobio čast zasvirati na Paganinijevoj violini, a sa 17 godina postao je koncertnim majstorom u berlinskom Kraljevskom orkestru (današnja Berlinska filharmonija)
Cijenili su ga brojni slavni umjetnici poput Giuseppea Verdija i Franza Liszta (s Lisztom je u jednoj prilici navodno i svirao). Skladao je jednu simfoniju, koncert za violinu i orkestar, nekoliko marševa i plesova za orkestar, Offertorium, tri uvertire, mnoštvo solo popjevaka, djela za violinu i klavir, gudački kvartet,.. Svi su se slagali kako će, za života, Krežma nadmašiti svog uzora, Paganinija. Nažalost, smrt je spriječila ostvarenje još veće karijere i stvaranje još veće legende. Franjo Krežma preminuo je kao 19-godišnjak, u Njemačkoj, 5. lipnja 1881.
Ispraćen je riječima njegovog suvremenika: „On nam je samo pred očima proletio. Neima ga više. Bio je to samo san, povratak zlatnom glazbenom dobu, odlomak djetinjstva, Mozarta, Beethovena. „
Iza sebe je ostavio preko 100 skladanih djela od kojih su većina bila izgubljena pa ponovno otkrivena u ostavštini Krežminih nasljednika. Iz popisa ponovno otkrivenih djela 1997. godine, nalaze se većinom i skladbe s ovog nosača zvuka. Zasluga je to dugogodišnjeg istraživanja violinista Krešimira Marmilića, koji neumorno pokušava revitalizirati skladateljsku građu Franje Krežme.

Opširnije