Redatelj Zvonimir Rumboldt, umjetnički asistent na Odsjeku glume zagrebačke Akademije dramske umjetnosti, objavio je priručnik 'Gluma pred kamerom' u kojemu su sustavno obrađeni parametri filmske glume, ali i svojevremena 'bolna točka' hrvatskog filma - razlike između filmske i kazališne glume.
vrijeme: 26.11.2014.
mjesto: Zagreb
Knjigom sam želio sistematizirati temu o kojoj dosad na taj način nije objavljeno ništa na hrvatskom jeziku, ne namjeravam čitatelje učiti o glumi, nego im ukazati na posebnosti rada pred kamerom, na što trebaju pripaziti, kao i na provedbene i suštinske razlike kazališta i filma, rekao je Zvonimir Rumboldt za Hinu, uoči zagrebačke promocije u utorak.
Jedna od najčešćih kritika hrvatskoga filma, osobito s početka devedesetih godina, bila je da su glumci loši i da glume 'prenaglašeno', kao da su u kazalištu, a ne ispred kamere, no Rumboldt kaže kako je to samo djelomično istina i kako nije sva 'krivica' samo na glumcima.
"Problem hrvatskoga filma nije gluma, mi na kraju na ekranu ili platnu vidimo samo glumca, ali je to konačni rezultat kojegečega, od lošeg scenarija do još gorih redatelja", rekao je. "Naši su glumci jako dobri, iznad međunarodnog prosjeka, ali dobivaju loše, katkad neizgovorljive tekstove i kada se na to nadoveže redatelj koji im ne daje, ili im ne želi dati jasne upute dobivamo tragikomičan konačni proizvod", ocijenio je.
Rumboldt smatra da su se u posljednje vrijeme stvari promijenile nabolje, a riječ je o kontinuiranom procesu, koji uključuje i Akademiju u posljednjih desetak godina, te o promjeni trenda. Za razliku od starijih kolega, uz pojedine iznimke, mladi redatelji više pažnje posvećuju radu s glumcima, rekao je.
Dodatnim problemom smatra scenarije s obzirom da, rekao je, u Hrvatskoj ne postoji profesija scenarista, a scenarije rade novinari, književnici, sami redatelji ili pak naturščici, dok dramaturzi s Akademije rijetko rade na televiziji ili filmu, no kaže da su se i tu stvari promijenile, osobito s Matom Matišićem ili Ognjenom Sviličićem.
Po njegovim riječima, priručnik je pisan jednostavnim jezikom koji je razumljiv svima i nada se da neće biti korišten samo kao obvezna literatura za studente glume, odnosno filmske i televizijske režije, već i onima koji se profesionalno ili amaterski bave glumom i žele saznati više o toj temi.
U priručniku su obuhvaćeni svi elementi potrebni za uspostavljanje parametara filmske glume, pripreme glumca, izrez, okvir, kut, rakurs, plan, svjetlo u filmu, markacija za glumce, snimanje zvuka, praćenje kontinuiteta, prilagođavanje glumca kameri, repeticije, promatračka perspektiva. Obrađuje se i uspostavljanje kontinuiteta glume u diskontinuitetu filmskog prostora i filmskog vremena, kao i kontinuiteta glume u diskontinuitetu snimanja, što je ključan element za svakoga tko se bavi glumom pred kamerom.
Zvonimir Rumboldt (1969., Split) već je kao apsolvent medicine shvatio da ne želi biti liječnik nego redatelj, te je 1996. upisao filmsku režiju. Autor je dokumentarnog filma "Spomenik nulte kategorije", asistirao Lukasu Noli u režiji filma "Svaki put kad se rastajemo", potom Ivanu Salaju u filmu "Vidimo se", a samostalno je režirao dugometražni igrani film "Lavanderman" i kratkometražni "Rom kom". Debitirao je i kao kazališni redatelj predstavom "Erotska masaža".
Priručnik "Gluma pred kamerom" objavila je udruga "Kad - Tad", koja se bavi nezavisnom filmskom produkcijom i ostalim oblicima kreativnog izražavanja. (Hina)
