Autori izložbe, Božica, Mladen i Nikola Kezele, Saša Šuštar Kezele i Hrvoje Čermak, zamislili su da izlože izdanja poštanskih maraka Republike Hrvatske kao obilježja njezine povijesti, prirodnih i kulturnih vrijednosti, te da ih poprate knjigama, dokumentima, zemljovidima, artefaktima i fotografijama iz svoje obiteljske zbirke.
Ovaj zanimljiv bibliofilsko-filatelistički spoj nastao je u suradnji obitelji Kezele, Muzeja Mimare i Društva prijatelja glagoljice iz Zagreba.
U toj se zbirci mogu pronaći pravi mali bibliofilski i umjetnički dragulji, primjerci originalnih glagoljskih tiskanih knjiga, faksimilna izdanja glagoljskih rukopisa i inkunabula, djela Ruđera Boškovića, njegove sestre Anice Bošković, Fausta Vrančića, Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Marka Marulića, Matije Antuna Reljkovića, Matije Divkovića, Ivana Gundulića, Frane Petrića, Petra Katančića, Ivane Brlić- Mažuranić...
Jedna od najvrednijih knjiga u zbirci je originalni primjerak Levakovićeva brevijara 'Časoslov rimskij' iz 1648. godine te faksimil glagoljskoga prvotiska Misala, koji je iz tiska izašao 22. veljače 1483. godine, prve hrvatske glagoljske inkunabule i najljepše od svih tiskanih glagoljskih knjiga koje su izlazile od 15. sve do početka 20. stoljeća.
Među faksimilima zastupljena je još jedna glagoljska inkunabula tiskana u Senju - 'Spovid općena' iz 1496. godine, čiji su originalni primjerci također prava rijetkost.
Veoma je vrijedan i karlovački časopis
Jedan od autora izložbe, ing. Mladen Kezele, inače građevinar po struci, priznaje da je 'lud za knjigama', a skupljačka strast u njegovoj je obitelji prisutna već šest desetljeća. Svoju vrijednu zbirku Kezeleovi su stvarali obilascima antikvarijata, sudjelovanjima na aukcijama i slično.
Zbirku Ex libris izlagali su već više puta, od 1997. godine, na raznim mjestima - od Karlovca i Gospića do Zadra i Osijeka. No ova zagrebačka drugačija je od ostalih jer povezuje filateliju i bibliofiliju.
U zbirci se čuva i primjerak faksimilne reprodukcije glagoljskoga Brevijara iz 1491. godine, načinjene po jedinom (necjelovitom) očuvanom originalnom primjerku, koji se čuva u Veneciji. Tu su i originalni primjerci triju Levakovićevih izdanja: Misal iz 1631. godine, 'Ispravnik za erei ispovidnici i za pokornih...' iz 1635. godine i slobodni prijevod popularnoga priručnika 'Directorium sacerdotum et poenitentium' španjolskoga isusovca Juana A. Polanka.
Valja istaknuti i faksimil Hrvojeva misala, koji je poznat po raskošnoj iluminaciji (ukrašen je sa 96 minijatura i s više od 380 inicijala). Obitelj Kezele posjeduje i dva od triju pretisaka glagoljskoga abecedarija (početnice) iz 1527. godine te prvo izdanje teksta glagoljskoga Assemanijeva evanđelja iz 10./11. stoljeća, koje je priredio Franjo Rački.
Obiteljska zbirka Kezele čuva i zadnji glagoljaški misal, Rimski misal tiskan 1927. godine, a u njoj se nalaze i kapitalna djela o glagoljskim rukopisima i natpisima: opis najbogatije zbirke glagoljskih rukopisa, pohranjene u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, koje je priredio Vjekoslav Štefanić. Glagoljske natpise obradio je Branko Fučić.
Tu je, nadalje, i Kukuljevićeva Acta Croatica. Listine hrvatske (1863.), koje sadrže isprave, poneka pisma, natpise i zapise u rukopisima ponajviše na glagoljskom pismu. Za to Kukuljevićevo izdanje povjesničar Ferdo Šišić je napisao da je to najljepša i najpotpunija zbirka hrvatskoga narodnoga govora u srednjem vijeku i u čitavom 16. stoljeću.
Kezeleovi u svojoj zbirci posjeduju i izdanje biblijskih tekstova koje je priredio Ivan Berčić 'Ulomci Svetoga pisma obojega uvjeta staroslavenskim jezikom' (Prag, 1864.-1871.), kao i jedan od samo četiri primjerka Evanđelja Ivana Bandulovića, prvo izdanje iz 1613.
Zbirka Ex libris Kezele posjeduje i vrijedne bakroreze, među kojima je i 'Posljednji sud' Martina Rote Kolunića, drugoga značajnoga bakroresca u Europi poslije Dürera, te prvi bakrorezi o Kini.
Osim svega nabrojenoga, na izložbi se mogu vidjeti i nezaboravne fotografije Toše Dapca, iz ciklusa Hrvatsko selo 1941.-1945., a u sklopu filatelističke teme životinje mogu se čak vidjeti i fosili školjaka, dinosaurova jajeta i mamutova zuba, što je pravo iznenađenje jer teško da bi se na jednoj izložbi knjiga mogli očekivati i paleontološki izlošci. (Izvor: Vjesnik)
