Roman Hrvoja Hitreca 'Asasin ili Latica u nevolji' pisan je za mladež, korespondira sa svakodnevicom i govori o nasilju među mladima. Knjigu je objavila nakladnička kuća AGM, u sklopu Biblioteke AGM Junior.
vrijeme: 23.05.2012.
Po Hitrecovim riječima, tema nasilja među mladima kojim se bavi knjiga vrlo je aktualna i za nju postoji veliki interes, a nada se da će njegova priča o Latici biti postavljena i na kazališne pozornice, s obzirom da ju je adaptirao u dramu "Asasin".
Ta drama dobila je 2010. jednu od nagrada "Marin Držić" i tiskana je u zborniku. Kako stoji u obrazloženju nagrade, kada se čini da "u suznoj dolini svagdašnjice za junakinju knjige nema nikakvog izlaza i nade, Hitrec, kao u svakoj bajci, dovodi kraljevića i pronalazi rješenje u svijetu igrica, trajnom utočištu zanemarene djece modernoga vijeka".
O knjizi:
Latica je školarka u obitelji u kojoj sve znamo o tome kad se roditelji ljute jedno na drugo, iako zbog sve većih poslovnih obveza teško uspijevaju čak i posvaditi se. U njihovu nesretanju otac je dovoljno pribran da novcima nadoknađuje njihove poslovne izostanke. Sama Latica prepuštena je odrastanju koje se zbiva između druženja sa psom, prve pubertetske ljubavi, osamljenosti i mode mladih koja je umnogome nemilosrdna i hladna da bi bila poželjan izbor za djevojčicu njezine dobi.
Tematski roman govori o nasilju među mladima, nasilju koje trajno puni crne kronike i protiv kojeg društvo zasad ne poduzima ništa konstruktivno. Završiti na Yu-tubu kao na stupu srama još je relativno benigna mogućnost u odnosu na one slučajeve koji se bilježe u crnim kronikama i među osmrtnicama.
Kratki roman Latica u nevolji pisan je za mladež, vješto i logično, korespondira sa svakodnevicom i – za promjenu od života – nudi sretan završetak.
O piscu:
Hrvoje Hitrec, rođen u Zagrebu 1943., hrvatski je književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist, posebice poznat po brojnim knjigama za djecu i mladež. Dobitnik je značajnih književnih nagrada: "Ksaver Šandor Gjalski", "Ivana Brlić Mažuranić" i "Grigor Vitez". Obnašao brojne profesionalne i političke dužnosti (između ostalog bio je zastupnik u prvom sazivu Sabora Republike Hrvatske, a početkom Domovinskog rata kratko i ministar informiranja, ravnatelj Gradskog kazališta Trešnja). U romanima, pripovijetkama, dramskim i televizijskim ostvarenjima najčešće mu je mjesto zbivanja grad Zagreb. Prvi Hitrecov roman je "Pustinjakov pupak", slijede: "Manijak" i "Ljubav na crnom baršunu". Najveću su popularnost, i opet u zagrebačkom ambijentu, doživjeli "Smogovci", saga o odrastanju djevojčica i dječaka, u pet knjiga. Po "Smogovcima" je napravljena vrlo duga i uspješna TV-serija. Autor je i drugih romana za djecu ("Eko Eko", "Humandel“) i za odrasle ("Ur", "Ljubavi na crnom baršunu", "Kolarovi"). Objavio je literariziranu biografiju bana Josipa Jelačića „Što Bog dade i sreća junačka“, „Hrvatske legende“ i druge knjige. (Hina/AGM)
