Komedija 'Gostioničarka Mirandolina' Carla Goldonija, u režiji Saše Broz, bit će 15. veljače premijerno izvedena u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Popularna predstava koja se bavi vječnom temom muške zaluđenosti prelijepom ženom, ostvarena je u koprodukciji HNK u Zagrebu i HNK Zadar, gdje je premijerno izvedena u listopadu 2011.
vrijeme: 15.02.2012. 19,30 h
mjesto: Zagreb; HNK Zagreb, Trg maršala Tita 15
Kako se navodi u najavi
predstave, briljantna komedija velikog talijanskog dramatičara Goldonija priča je o vedroj i inteligentnoj gostioničarki Mirandolini koju opsjedaju razni prosci. U komičnim situacijama Mirandolina vješto izbjegava bračne ponude tajeći sve do samoga kraja kome će pripasti njezino srce. 'Mediteransko ozračje, duhoviti dijalozi i nepredvidive situacije obilježja su ove suptilne studije karaktera', ističe se.
Iako originalno smještena u 16. stoljeće, radnja ove koprodukcije smještena je u Italiju 60-tih godina prošloga stoljeća. To je Italija koja se, prema riječima dramaturginje Sanje Ivić, 'oporavila od Drugog svjetskog rata i u kojoj upravo započinje 'dolce vita' - slatki život, Italija u kojoj se uživa u životu'.
Uz Mariju Škaričić u ulozi Mirandoline, glumački postav čine Ranko Zidarić, Zijad Gračić, Alen Šalinović, Ivana Boban, Vanja Matujec, Jan Kerekeš i Kristijan Potočki.
Prijevod potpisuje Morana Čale, scenograf je Dragutin Broz, kostimografkinja Mirjana Zagorec, Matej Meštrović je skladatelj, oblikovatelj svjetla Olivije Marečić, a koreograf Igor Barberić. Jezična savjetnica je Đurđa Škavić.
Komediograf Carlo Goldoni (1707.-1793.) napisao je niz melodrama, tragikomedija i više od 200 komedija. Svojim djelom 'Lukava udovica' (1748.) označio je preokret u pisanju za kazalište stvorivši pravi scenski zaplet, punokrvne likove, uvjerljive intrige i plemenitu komiku, za razliku od dotadašnjih scenarija komedija 'dell'arte' temeljenih na improviziranim izvedbama često vulgarne komike.
Iz njegovog su pera nastali neki od talijanskih najpoznatijih i najpopularnijih igrokaza, u kojima je dramatizirao živote, vrijednosti i sukobe tadašnjeg srednjeg staleža. Iako je pisao na francuskom i talijanskom, u svojim djelima obilato koristi venecijanski dijalekt i kolokvijalizme. Pisao je i pod tituliranim pseudonimom 'Polisseno Fegeio, Pastor Arcade'. Najpoznatija su mu djela komedije, među kojima 'Gostioničarka Mirandolina', 'Grubijani', 'Kavana', 'Ribarske svađe', 'Poljana', 'Zaljubljenici', 'Lažac', 'Lukava udovica' i druge.
Prije 'Gostioničarke Mirandoline', HNK Zagreb na svojim je daskama izveo brojne Goldonijeve komedije, od 'Ribarskih svađa', 'Kafetarije' i 'Trilogije o ljetovanju', do brojnih drugih.
'Njegovo umijeće dijaloga, osjećaj za mjeru, realistični likovi i duhovite situacije samo su neke od kvaliteta Goldonijeva pisanja', ističe se u programskoj knjižici predstave. 'No, njegove komade najviše resi briljantna 'glumstvenost', kao da su rođeni za scenu, a otvoreni likovi koji dopuštaju veliku redateljsku i glumačku slobodu i situacije koje su bezvremenske, pružaju mogućnost igranja Goldonija u bilo kakvim okolnostima i u bilo kojem vremenu'.
Kazališna redateljica Saša Broz (1968.) dosad je surađivala s brojnim kazalištima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Kao redateljica radila je u Gradskom dramskom kazalištu 'Gavella', ITD-u, Trešnji, Maloj sceni, Narodnom pozorištu Tuzla, Sceni Gorica te vlastitoj produkciji. Režirala je otvaranje 50. festivala igranog filma u Puli, a od 2004. do 2006. bila je ravnateljica Istarskog narodnog kazališta u Puli. 'Gostioničarka Mirandolina' njezina je prva režija u HNK-u Zagreb. (
Hina)
