U srijedu, 14. studenog, u 17 sati, u Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske, održat će se predavanje dr. sc. Mateja Klemenčića - Francesco Robba: Stoljeće istraživanja.
vrijeme: 14.11.2012. 17,00
mjesto: Zagreb; Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Preradovićeva 44
Francesco Robba, kipar i arhitekt koji je obilježio baroknu Ljubljanu te načinio niz iznimnih djela za Klagenfurt i za Zagreb, rođen je 1698. u Veneciji. Još kao mladić, u dobi od 22 godine, došao je u Kranjsku. U Ljubljani je oženio kćer klesara Luke Misleja i kvalitetom svog rada brzo zadobio povjerenje naručitelja. Do 1757., kada ga je tijekom boravka u Zagrebu snašla smrt, radio je narudžbe za gradove i manja mjesta, za crkvene ustanove i pojedince, u Kranjskoj, Štajerskoj, Koruškoj i Hrvatskoj. Kao izniman stvaratelj u inače provincijalnoj sredini, Robba nije nikad posve nestao iz lokalne historiografije; od kasnog 19. stoljeća smatran je jednom od osrednjih umjetničkih osobnosti Kranjske.
Prvu monografsku studiju o njegovom životu i djelu napisao je 1902. godine svećenik, poznavatelj kranjske umjetnosti i povijesti, Viktor Steska, a 1927. Antun Vodnik je s uspjehom obranio doktorski rad pod naslovom 'Francesco Robba kipar in arhitekt', prvu povijesnoumjetničku disertaciju na ljubljanskom sveučilištu. Nešto više od tri desetljeća kasnije, godine 1958., na temu kiparstva Francesca Robbe u Zagrebu je doktorirala Vera Horvat Pintarić, koja je 1961. objavila do sada jedinu monografiju o kiparu. Poslije značajnog otkrića o kiparevom školovanju u Veneciji, do kojeg je 1980. došao Damjan Prelovšek, istraživanja o Robbi i drugim kiparima koji su radili u Ljubljani i za Ljubljanu razmahala su se tek sredinom devedesetih godina 20. stoljeća. Godine 2000. obranjena je i treća disertacija o Robbinom kiparstvu iz pera Mateja Klemenčiča, a istodobno je napisano i nekoliko važnih studija, ponajprije Blaža Resmana i Stanka Kokolea.
U predavanju će biti predstavljene promjene u stavovima povijesnoumjetničke historiografije o Robbinom kiparstvu i najvažnija nova otkrića (u posljednjih pola desetljeća postavljen je i cijeli niz novih atribucija), uključujući i još neobjavljenu verziju portreta cara Karla VI. u nepečenoj glini. U zaključku će biti govora o polazištima za daljnja istraživanja što ih otvara nova monografija o umjetniku koja je pred izlaskom.
Dr. Matej Klemenčič (r. 1971.) je izvanredni profesor na Odjelu za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani. Doktorirao je 2000. s disertacijom o kiparu Francescu Robbi, a njegov istraživački rad posvećen je i drugim, ponajprije mletačkim kiparima 17. i 18. stoljeća, importom mletačkih umjetnina u srednju Europu te pojedinim pitanjima povijesti umjetnosti u Sloveniji, posebice u Ljubljani. Svoj rad redovito prikazuje na simpozijima i predavanjima u Sloveniji i inozemstvu, poglavito Italiji, Austriji i Hrvatskoj. Godine 2005. bio je koautor izložbe o slikaru Almanachu u ljubljanskoj narodnoj galeriji, a 2010. je ondje pripremio izložbu o Robbinom Zdencu kranjskih rijeka. Između 2007. i 2012. bio je predsjednik Slovenskega umetnostnozgodovinskega društva, a od 2008. do 2012. i predstojnik Odjela za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta.