Momčilo Golub: 'Vjera je promjena mentaliteta'

Izložba jednog od najpoticajnijih i najcjenjenijih domaćih umjetnika starije generacije, stvaraoca koji nakon povratka redovitom predstavljanju svojih radova 2012. godine bilježi intenzivnu, gotovo frenetičnu izlagačku aktivnost, s brojnim novim radovima koji nastaju u periodu njegove nove kreativne mladosti, najčešće u medijima instalacije i teksta, ali i slike, grafike te mjestimice fotografije, fotomontaže i videa. Momčilo Golub je autentični živući lučonoša najčišćih neoavangardnih strana Nove umjetničke prakse 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća, koje u njegovim recentnim radovima progovaraju na nove, neočekivane i osebujne načine.
 
Golubova izložba u Atelijerima Žitnjak okuplja izbor iz najnovijih, premijerno predstavljenih radova, nastalih tijekom posljednjih nekoliko mjeseci za upravo ovu prigodu, zatim starijih, a dosad nikada izlaganih radova, ponajprije izvanrednih crteža koji funkcioniraju kao skice za (ne)realizirane koncepte i instalacije, te starih radova koje smo odlučili iznova izložiti ili projicirati (poput samog video-performansa 'Vjera je promjena mentaliteta' (2016.)) kako bismo naglasili temeljna ishodišta i orijentire autorovog opusa, što ih držimo iznimno važnima za njegovo razumijevanje, sada i ovdje. Performans gdje Golub na splitskoj rivi pažljivo i uporno čisti cipele čovjeku kojem je to inače svakodnevni posao, a sada, kada su uloge zamijenjene, u svakom statičnom kadru pojavljuje se drugačije ekstravagantno odjeven, dok umjetnik u svojoj svakodnevnoj odjeći usput u krilu drži karton s manifestnom parolom 'Vjera je promjena mentaliteta', sintetizira njegov duboko dijalektički odnos prema stvarnosti (i umjetnosti), koji bi se nešto šire također mogao izraziti riječima:
 
"Shvatio sam da je umjetnost direktan odnos prema neposrednoj okolini, koja je začudna. Jer temeljno filozofsko i poetsko i svako drugo pitanje jest zašto postoji nešto, a ne ništa. Na to pitanje ne može niti će ikad itko moći da odgovori: zašto postoji sve što postoji, a ne ništa?" (iz intervjua s Nadom Beroš, Novosti, 29.10. 2019.)
 
"Neovisno o mediju stvaranja, jezik kao 'layer' stvarnosti u koji valja proniknuti, preobraziti ga ili odbaciti ostao je do dana današnjeg temeljno polje stvaralaštva Golubovog i cijele njegove generacije konceptualnih umjetnika. 'Rešetka jezika', kako ju je naslovom svoje knjige iz 1959. krstio Paul Celan, epohalni njemački pjesnik toga doba, bila je i ostala njihova vječno poticajna kreativna ravan, simbolička prepreka koja s jedne strane ograničava čovjeka i mogućnosti njegove osjetilne i misaone percepcije, ali s druge predstavlja izazov što ga stalno tjera da krči dalje i intuitivno pronikne u smisao izvan logički izgrađenog svijeta. (...)
 
Nastavljajući sklapati uporabne predmete u začudne cjeline te ih istodobno eksplicitno stavljajući u kontekst literarnog i poetskog, u velikoj mjeri narativnog, Golub kontinuirano prede svoj pripovjedni svemir gdje je individualna izložba tek jedan od prozora u njegov neprekidno rastući kabinet čuda. Riječ je o autentičnom misaonom i duhovnom prostoru kojeg bih u regionalnoj umjetnosti mogao usporediti jedino s cjeloživotnim projektom pokojnog Vladimira Dodiga Trokuta, a i to samo kad je posrijedi njegova površinska, no ne i površna aura, jer se metode Trokutovog Antimuzeja i Golubovih poetičnih instalacija ipak presudno razlikuju. Na tom tragu, Goluba bih nesumnjivo mogao opisati kao dan-danas jednog od najčišćih stvaraoca izvorne vibracije Nove umjetničke prakse, autora koji je ostao vjeran njenoj ideji potpune preobrazbe svijeta, što joj je i zajamčilo međunarodnu neoavangardnu odrednicu, sve i ako se takva transformacija prvenstveno odnosila na svijet umjetnika, a ne svijet umjetnosti ili svijet kao takav. (...)
 
Štap i snop pruća su metla, a opet i nisu. Svejedno, nas danas matematika za promjenu ohrabruje, a metla postaje oruđe nade."
— iz teksta 'Iscijeđeni jabučni arhetip' Bojana Krištofića, povodom izložbe 'Tko bi se sjetio jabuke da je nikad nije vidio?' (Salon Galić, Split, 2018.)
 
Momčilo Golub rođen je 1949. godine u Ljubuškom. Diplomirao je na Likovnoj akademiji u Beogradu 1974. te magistrirao na Grafičkom odjelu 1976. godine. Kao stipendist francuske vlade specijalizirao je slikarstvo na Ecole des Beaux-Art de Paris 1979./'80. Izlagao je na većem broju samostalnih i skupnih izložbi u Jugoslaviji, Hrvatskoj i svijetu te bio nagrađivan za svoj rad. Živi i radi u Splitu.
 
Događanje se održava sukladno pravilima ponašanja s obzirom na pandemiju virusa COVID-19. Atelijeri Žitnjak su dovoljno velik prostor za održavanje društvene distance očekivanog broja posjetitelja, a dezinfekcijska sredstva i druge higijenske potrepštine su osigurane.
 
Program Galerije AŽ u 2020. podržavaju Zaklada Kultura nova te Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Gradski ured za kulturu, obrazovanje i šport Grada Zagreba.