Osobe s posebnim potrebama i osobe s invaliditetom u knjižnici u novome informacijsko-tehnologijskom okruženju bila je tema 10. okruglog stola na kojem su sudionici iznijeli iskustva i prijedloge o korištenju elektroničkih uređaja koji takvim osobama olakšavaju svakodnevicu i omogućuju im stjecanje znanja.
vrijeme: 27.09.2013.
mjesto: Zagreb
Svrha je skupa pokazati kako knjižnica u novom okruženju osobama s posebnim potrebama može olakšati korištenje svojih usluga i sadržaja, pružiti informacije kroz knjigu koja dobiva novi elektronički oblik, istaknula je savjetnica za narodne knjižnice iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) Dunja Marija Gabriel.
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Ana Slonjšak podsjetila je da je Hrvatska 2007. ratificirala UN-ovu Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom i time preuzela stajalište da invaliditet nije u osobi, nego nastaje kao međudjelovanje oštećenja i prepreka u okolini koje osobi onemogućavaju puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.
Kako bi se osobe s invaliditetom mogle koristiti knjižničnim uslugama, potrebno im je prilagoditi knjižnični sadržaj, što ovisno o vrsti oštećenja podrazumijeva arhitektonsku pristupačnost, dostupnost pisanih sadržaja u alternativnim oblicima (na Brailleovu pismu, u uvećanom tisku, zvučnom zapisu ili u elektroničkom obliku), zatim dostupnost tumača i prevoditelja za znakovni jezik, dostupnost multimedijalnih sadržaja i pristupačnost informacijsko-komunikacijske tehnologije, istaknula je Slonjšak.
Dodala je da je u lipnju ove godine donesen Marakeški sporazum kako bi se osobama s oštećenim vidom i onima koji ne mogu čitati standardne tiskane materijale olakšao pristup izdanim djelima. Budući da je pristup pisanoj riječi ključan za izobrazbu i sudjelovanje u svim aspektima života, uklanjanjem takvih prepreka uvelike će se pridonijeti uživanju ljudskih prava osoba s drukčijim sposobnostima, zaključila je Slonjšak.
Na okruglome stolu sudjelovali su i međunarodni stručnjaci koji su predstavili svoja iskustava i rezultate, a među njima su bili i stručnjaci iz ljubljanske gradske knjižnice koji već dvije godine rade na projektu koji osobama s posebnim potrebama omogućuje da lakše vide, čuju, čitaju i da se kreću.
Najbolja postignuća u takvim projektima i uopće u projektima za osobe s posebnim potrebama ima Danska, a o važnosti pristupa informacijama i komunikaciji za osobe s invaliditetom na skupu je govorila Tove Elizabeth Berg iz danske nacionalne knjižnice.
Danska ima zaista bogatu produkciju sadržaja za osobe koje ne mogu čitati tzv. crni tisak i Hrvatskoj su uzor, istaknula je voditeljica zagrebačke Gradske knjižnice Ljiljana Sabljak.
Dunja Marija Gabriel iz NSK rekla je kako su narodne knjižnice mjesta koja se prva otvaraju novim tehnologijama i sadržajima te mjesta gdje knjižničarska struka u suradnji s osobama s posebnim potrebama prati najnovije preporuke, provodi edukaciju i primjenjuje nova znanja.
Savjetnica za školske knjižnice Loris Bučević-Sanvincenti posebno je istaknula potrebe gluho-slijepih osoba koje zahtijevaju posebnu educiranost te je dodala kako bi - radi što bolje integriranosti osoba s posebnim potrebama - valjalo razmišljati o tome da se učenje znakovnog jezika, barem u osnovnom obliku, uvede u osnovne škole.
Deseti okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama organizirali su Hrvatsko knjižničarsko društvo i Knjižnice Grada Zagreba - Gradska knjižnica. (Hina)
