Povodom tridesete obljetnice svog osnutka, Galerija Klovićevi dvori, u četvrtak, 15. ožujka, u 19 sati, priređuje izložbu 'Edgar Degas skulpture: Baletni iskorak u bronci' na kojoj se predstavlja kiparski opus francuskog umjetnika Edgara Degasa (1834.-1917.). Izložba ostaje otvorena do 3. lipnja.
vrijeme: 15.03.2012.
mjesto: Ljubljana (Slovenia, Lille (France)
Stvaralaštvo Edgara Degasa (1834-1917) francuskog umjetnika rođenog u 19. stoljeću, no umjetničkim opusom duboko uronjenim u zbivanja 20. stoljeća, pripada vrhuncima svjetske likovne baštine. Njegove su izložbe, kao i djela u svjetskim muzejima posebno važni događaji, svojevrsna privilegija koju nije lako uživati.
Galerija Klovićevi dvori će na utemeljiteljski datum svojega osnutka, 15. ožujka kada su se prije trideset godina trima izložbama (Otona Glihe, Dušana Đamonje i Alberta Dürera) građanima Zagreba i cijele Hrvatske otvorila vrata izložbenoga prostora na Gornjemu gradu, predstaviti kiparski opus jednoga od najvećih umjetnika modernoga doba.
Edgar Degas najpoznatiji je po prikazivanju balerina i svijeta na sceni čije blještavo lice što ga doživljavamo iz gledališta, ima svoje naličje skriveno iza kulisa. Teški napori, mukotrpne vježbe i predanost koju zahtjeva profesija nisu čitki pred svjetlima pozornice. Upravo to naličje, taj drugi osoban pogled koji ogoljuje nataložene slojeve reprezentativnosti Degasov su primarni interes, bilo da se radi o kazalištu, cirkusu, konjskim utrkama ili sličnim toponimima pariškoga onodobnoga mondenoga života. Impresionist, po načinu tretiranja trenutka ovjekovječenoga u pokretu plesačice, labilnoj ravnoteži tijela akrobatkinje ili konja u trku, on nije u potpunosti priklonjen načinu rada impresionista posebice kada se radi o njihovom izlasku iz ateljea u prirodu.
Fascinirala ga je fotografija, čije postupke i način zahvaćanja stvarnosti pokušava primijeniti u mediju tradicionalne umjetnosti slikarstvu ili skulpturi. Iako je za života izložio samo jednu skulpturu onu Male četrnaestogodišnje plesačice za koju danas znamo da joj je kao model poslužila baletna debitatantkinja belgijanka Marie van Goethem njegove su skulpture najintrigantniji dio opusa. Na izložbi je impresionista 1881., upravo zbog inovacijskog postupka amalgamiranja visokovrijednih umjetničkih materijala poput bronce sa efemernim (prozaičnim) materijalima kose i tkanine, ta skulptura izazvala zgražanje.
Jednako lijepe i zanosne bez obzira jesu li slikane uljem, ugljenom ili pastelom, njegove su plesačice svojom zvjezdanom slavom zasjenile po mnogim stručnjacima najbolja djela slavnoga majstora – njegove skulpture. Degas je devetnaestostoljetni umjetnik zadivljen pokretom. On slika konje, kupačice i balerine. Slika ih kako plešu, istežu se, skaču i trče, sagibaju se. Degas je slikar tijela u pokretu. Veliki je majstor brzo shvatio da se bit pokreta i ljepota napetog tijela može najbolje iskazati u trodimenzionalnoj skulpturalnoj formi. Degasove su skulpture najmoderniji dio njegovog opusa.
Često se o njima mislilo kao o studijama jer su slobodno oblikovane i hrabro postavljene bez ograničenja i pravila ranijeg stoljeća. No, malo ih je poslužilo kao predložak za slike. Mnoge djevojke prepoznajemo i na skulpturama i na crtežima i na slikama što pokazuje da su skulpture bile samostalan i jednakovrijedan majstorov interes. Interes za skulpturu budi se kod Degasa oko 1850. godine kada često boravi u Normandiji gdje promatra konje na farmi, na trkama, u kasu i u galopu. Tragajući za adekvatnim materijalom u kojem će zabilježiti tu magiju pokreta, Degas je otkrio da je za njegove ideje savršena podatnost mješavine plastelina i pčelinjeg voska. Mekoća materijala omogućavala mu je slobodno preoblikovanje forme koliko god puta je trebalo, bez obzira na protok vremena. Primjerice, mogao je bez problema nogu konja pomicati prema gore ili dolje, lijevo ili desno.
Brončani odljevi Degasovih skulptura koje ćemo vidjeti na zagrebačkoj izložbi napravljeni su tek nakon majstorove smrti. Njihovi voštani predlošci čuvaju se u nekoliko svjetskih muzeja, većina ih je i danas u SAD dok je tek šest primjeraka u pariškom Musee d’Orsay. Kolekcija od 74 odljeva koju ćemo Vam pokazati na izložbi u Galeriji Klovićevi dvori vlasništvo je M.T. Abraham centre for visual arts. Osim balerina, kupačica i konja u pokretu u kolekciji se nalazi i nekoliko portreta te jedan torzo. Otkriti Degasa kao kipara silno je uzbudljivo. Vidjeti plesni pokret njegovih balerina u prostoru, doživjeti volumen propetih ili konja u kasu, ili savitljivost tijela kupačica, znači tako poznatu Degasovu sliku sagledati u trećoj dimenziji. Novi doživljaj Degasa je i u sagledavanju površinske strukture tih skulptura, koje odaju impresionističko oblikovanje. I otkrivaju slavnoga slikara kao nenadmašnog kipara.
O izložbi skulptura Edgara Degasa u Hrvatskoj
Degas je prije svega bio slikar. Njegove su skulpture u stvari etüde za slikarska djela. Bila su nepoznata javnosti u njegovo vrijeme. Izložba će podastrijeti slijedeće teme kojima je Degas bio naklonjen: plesačice, kupačice, aktove, konje i portrete.
Niti jedan umjetnik nije postigao Degasovu vjerodostojnost u prikazivanju plesačica. Oduševljen posjetitelj kazališta i opere, često je boravio iza kulisa u backstageu, skicirajući plesačice prilikom treniranja, opuštanja nakon fizičkih napora, pri rastezanju ili masiranju umornoga stopala.
Središnji je motiv izložbe 'Mala četrnaestogodišnja plesačica' u originalnoj varijanti oblikovana od voska, bronce, upotrebom inovativnih 'ready made' materijala poput perike oblikovane od pravih vlasi, svilene vrpce i originalnoga tutu-a. Daleko od klasičnoga poimanja balerine, Degas je odabrao prikaz plesačice na naturalistički način, u stavu koji odražava napor pri koncentraciji, sa poluzatvorenim očima i naprijed izbačenom glavom – poprilično neuobičajen rakurs za ono vrijeme.
Jedna od Degasovih preokupacija je žena pri kupanju. Načinio je mnoge crteže, fotografije i skulpture pokušavajući uhvatiti zavodljivu moć žene pri prisnim i svakodnevnim stavovima prilikom i nakon kupanja. Djelo 'U kadi' revolucionaran je prikaz kupanja, pri čemu kupačica u ruci drži pravu spužvu.
Degas je bio veliki obožavatelj konja, te je često odlazio na konjske utrke. Načinio je crteže fokusirajući se na anatomije konja i jahača, a njegovi prikazi prizivaju u sjećanje studije gibanja na fotografijama Eadwearda Muybridgea. Degasovi konji oslikavaju smirenje i pokrete istodobno. Branje jabuka neobičan je reljef kojem su prethodili brojni crteži. Djevojčica koja jede jabuku, druga djevojčica sjedi na stolici, dječak se penje na drvo…Čak i danas djelo se smatra modernim. Na izložbi se nalaze i tri portreta Mme. Salle. Na jednome ona pridržava glavu rukom.
Izložba putuje od 2009., a do sada je prikazana u Grčkoj, Izraelu, Bugarskoj, na Kubi, u Španjolskoj, na Cipru, te sada u Hrvatskoj. Cjelokupna kolekcija Degasovih bronci je na posudbi ljubaznošću M.T. Abraham Centra za vizualnu umjetnost. Dalit L. Durst, Kustosica M. T. Abraham Centre for Visual Arts
