Gostovanjem jednog od najznačajnijih suvremenih albanskih autora Bena Blushija u srijedu je u Zagrebu zaključen ovogodišnji ciklus književnog festivala Naklade Ljevak 'Europea U Dvorištu', koji je od rujna do prosinca ugostio u tom zagrebačkom klubu petero relevantnih i nagrađivanih europskih autora, dobitnika Nagrade Europske unije za književnost.
mjesto: Zagreb; U Dvorištu
Albanski političar, novinar i pisac, Blushi je dobitnik EU književne nagrade 2014. za svoj drugi roman, "Otelo: Arap iz Vlore" (2009.), koji je proglašen jednim od najljepših i najprofinjenijih djela suvremene albanske književnosti.
Knjigu je objavila Naklada Ljevak a uvodno ga je U Dvorištu predstavila književnica Ivana Bodrožić. Istaknula je da je prijevod tog romana na hrvatski, koji potpisuje Augustin Palokaj, prvi cjeloviti prijevod književnog djela s albanskog jezika u posljednjih dvadeset godina.
"To je jedna sjajna i intrigantna knjiga jednog od najznačajnijih albanskih autora, divan roman koji se dotiče univerzalnih ljudskih pitanja, za koji je Blushi dobio mnoge nagrade", kazala je Bodrožić.
Zahvaljujući neprijepornom pripovjednom stilu, bogatstvu jezika i dubokoj erudiciji, taj je roman smatran jednim od najvrjednijih djela suvremene albanske književnosti, a jedan od njegovih najintrigantnijih elemenata je karakterizacija likova, preuzeta i prilagođena iz Shakespeareaove tragedije "Othello", rekla je.
No, radnjom se Blushijev "Otelo" odvija više od stotinu godina prije Shakespeareova rođenja, a u njegovu je središtu ljubav i to koliko ona može odrediti sudbinu i promijeniti tijek događaja ne samo za pojedinca, već i za čitavo društvo, dodala je Bodrožić.
Knjiga je najavljena kao kulturni fenomen koji kroz sudbine svojih likova izražava sudbinu cijeloga albanskoga naroda.
Bena Blushija (1969.), čiji je otac Kico Blushi također poznati albanski pisac, karijeru je počeo kao glavni urednik lista Koha Jone. Godine 1999. ušao je u politiku u kabinetu albanskog premijera. Nekoliko mjeseci bio je zamjenik ministra vanjskih poslova, a potkraj 2000. postao je prefektom Korce, da bi 2011. bio imenovan ministrom obrazovanja. Trenutno je zastupnik u albanskome parlamentu.
Već je njegov prvi roman "Te jetosh ne ishull" (Živjeti na otoku, 2008.), postigao velik uspjeh. Hvaljeni drugi roman "Otelo: Arap iz Vlore" izišao je godinu poslije, a za njega je Blushi na Sajmu knjiga u Tirani 2009. dobio nagradu za autora godine, kao i nagradu Europske unije za književnost 2014. Godine 2011. objavlio je treći roman, "Shqiperia" (Albanija). Objavio je i zbirku eseja pod naslovom "Hena e Shqiperise" (Albanski mjesec, 2014.).
U knjizi "Otelo: Arap iz Vlore" Blushi preuzima karakterizaciju likova iz Shakespeareova "Othella", ali radnju smješta u 14. stoljeće, u dva poznata urbana središta srednjega vijeka: u Veneciju i Vloru.
Otelo, tako, upoznaje Desdemonu, Emiliju i Jaga u Veneciji, ali neobičnim spletom okolnosti dio života provede u albanskoj Vlori, ostvarujući interakcije s mnogim zanimljivim likovima, poput srpskoga princa Kasija, glasovitog liječnika Stefana Gjike, odvažnog ratnika Andree i turskog osvajača Hamita.
Blushi je istaknuo da je ideja te knjige "da prikaže kako je moguć suživot, suživot između Italije i Vlore".
Palo mu je na pamet da bi mogao "pobrisati prašinu sa Shakespearea i prikazati ga u drugom aspektu, kao kad kupimo nešto u antikvarijatu i onda tome kod kuće podarimo novi život".
"Nadam se da je taj eksperiment uspio, meni je svakako bilo zadovoljstvo okušati se u njemu", kazao je.
Knjigu je napisao prije sedam godina, no nije imala puno sreće u Albaniji, napomenuo je Blushi. "Imala je zato više sreće u Europi, gdje je i nagrađena, a jako sam sretan što je doživjela i hrvatski prijevod", rekao je.
Kao aktivni političar, teško usklađuje svoje dvije osobnosti, napomenuo je, jer nije lako uskladiti odnos između politike i pisanja.
"No, ja sam čovjek koji pokušava od svega što radi izvući najviše. Nadam se da ću s vremenom uspjeti uskladiti oba aspekta svoje osobe, i pisca i političara. Kroz pisanje pokušavam prikazati stvari koje ne mogu reći kao političar; kroz svoje sam romane rekao puno stvari koje kao političar nisam imao prilike reći. Na primjer, kao političara me ne biste mogli ni pozvati da gostujem u Zagrebu pa je tako, što se toga tiče, pisac u boljoj poziciji", dodao je.
Iako se tom knjigom pokušao baviti raznim temama, među kojima i migracijom, to je u prvome redu knjiga o ljubavi, napomenuo je Blushi.
"U njoj se bavim nemogućom ljubavi u čovjeku koji je odbačen od društva, koji nije umro od posljedica mučenja, nego je umro zbog ljubavi. Htio sam poručiti da je ljubav jednaka za svako ljudsko biće, bez obzira na boju kože i odakle dolazi", pojasnio je.
Budući da pozadina događaja odgovara stvarnosti i da je autorova književna nadgradnja tijesno povezana s povijesnim činjenicama, stječe se dojam da su se oni uistinu dogodili prije više od 600 godina u Vlori, a da ih je Shakespeare preuzeo i premjestio u Veneciju.
Pisac je istaknuo kako knjiga ima svoj jasan povijesni kontekst pa za nju nije morao puno istraživati.
"Pokušao sam iskoristiti povijest albanskih feudalaca u 13. stoljeću, ali to mi nije bio cilj sam po sebi, tako da me ta knjiga nije 'umorila'. Više nego sam povijesni kontekst, knjiga opisuje likove našeg, suvremenog vremena; čini se da ti likovi koji žive u 14. stoljeću kao da žive u 21. stoljeću, a to mi je i bila namjera – pokušao sam probleme današnjega društva sagledati iz aspekta 14. stoljeća", kazao je.
Tribina s piscem posljednja je u nizu četvrtog po redu festivala Europea U Dvorištu, koji je u Zagreb tijekom nekoliko jesenskih mjeseci, od rujna do prosinca, doveo još tursku spisateljicu Ciler Ilhan, islandskog književnika Ofeigura Sigurdssona, Makedonku Lidiju DImkovsku i anglo-australsku autricu Evie Wyld.
Redom je riječ o relevantnim i nagrađivanim europskim autorima, a njihovim predstavljanjima Naklada Ljevak, osim što želi dodatno oživiti jesensku kulturnu i književnu scenu Zagreba, nastoji i što bolje domaćoj publici prezentirati suvremenu europsku književnost.
(Hina)
