Preskočite na glavni sadržaj

'Addio Get', izložba u Galeriji Rigo

Muzej - Museo Lapidarium je u znak sjećanja na nedavno preminulog velikog talijanskog umjetnika Getulija Alvianija (Udine 1939. - Milano 2018.) čiji radovi pripadaju najvažnijim ostvarenjima suvremene umjetnosti temeljene na vizualnim, optičkim i kinetičkim istraživanjima, u Galeriji Rigo priredio izložbu posvećenu Getu, kako su ga zvali prijatelji. Izložbu je moguće razgledati do 3. svibnja 2018.  
vrijeme: 27.04.2018.
mjesto: Novigrad, Galerija Rigo

Addio Get

S dubokim poštovanjem i u znak sjećanja na nedavno preminulog velikog talijanskog umjetnika Getulija Alvianija (Udine, 1939. – Milano, 2018.), čiji radovi pripadaju najvažnijim ostvarenjima suvremene umjetnosti temeljene na vizualnim, optičkim i kinetičkim istraživanjima, u Galeriji Rigo priređena je izložba posvećena Getu, kako su ga zvali prijatelji. 

Muzej Lapidarium u svojem fundusu ima nekoliko radova koje je Getulio Alviani darovao za zbirku Galerije Rigo, koju je umjetnik često nazivao „najmanjom galerijom na svijetu“. Danas možemo reći da  je ta mala galerija u vrijeme njegova duhovna mentorstva bila i najveća. Alviani je u Novigrad došao na preporuku njegova dugogodišnjeg  prijatelja Ivana Picelja, koji je 1998. izlagao u Rigu. Tako je dogodine Getulio Alviani izložio seriju radova „1.2.3.4.5 inscritto nel cerchio“. Od  tada pa do 2006. godine njegovi dolasci u Novigrad postaju redoviti. Dolazio je sam, s umjetnicima, s prijateljima, a najčešće je duže ostajao s Piceljem.  

Dosljedan ideji da umjetnosti treba stvarati bolji svijet, Getulio Alviani iste godine kada izlaže u Rigu  pokreće akciju „22 iz budućnosti za budućnost Vukovara“, pozivajući umjetnike iz vremena Novih tendencija da svoje radove poklone Gradskom muzeju u Vukovaru. Donirano je 169 djela umjetnika  iz jedanaest zemalja, a većina je od tih djela tranzitno pohranjivana u Novigradu.

Na Alvianijevu inicijativu, izborom iz njegove kolekcije i autorskim sugestijama, u Galeriji Rigo bile su priređene ove izložbe: Sonia Delaunay (2000.),  Kenneth Snelson (2001.),  Prisutnost novih tendencija: Vojin Bakić, Dieter Roth, Paul Talman, Gianni Colombo, Hugo Radolfo Demarco, Gerard Von Graevenitz, Francis Hewitt, Gianfranco Laminarca, Piero Manzoni, Kenneth Martin, Bruno Munari, Paolo Scheggi (2001.), Janusz Kapusta (2001.), Josef Albers (2002.), Max Bill (2002.), Joël Stein (2002.), Manfredo Massironi (2003.), Lucio Fontana (2003), Edoardo Landi (2004.), Maurizio Mochetti (2004.), Almir Mavignier (2005.), Ivan Picelj (2006.), Renate Kasper (2006.).

U tom su razdoblju, zahvaljujući njegovom angažmanu, priređene izložbe Galerije Rigo u Milanu i Chelmu, kao i  nekoliko likovnih događanja  u Poreču i Ljubljani vezanih za Nove tendencije.  Uostalom, poznata je njegova  naklonost Hrvatskoj,  osobito ljubav prema Zagrebu i odanost Ivanu  Picelju.
Grad Novigrad je, prepoznavši u Alvianiju prijatelja koji nesebično promovira naš grad u umjetničkim krugovima, zahvalio umjetniku dodjelivši mu 2001. priznanje Grada.

Sudionik i promotor Novih tendencija, pobornik novih tehnologija, kinetike i ambijentalnih transformacija,  teoretičar, polemičar  i kolekcionar, Getulio Alviani se strastveno zalagao za konstruktivnu umjetnost te isto toliko strastveno bio protivnikom postmodernih teorija. S tim u vezi donosimo Getov izvorni tekst iz 1999. godine, napisan povodom njegove izložbe u Novigradu, koji u vrlo sažetoj formu, a u tome je bio izvrstan, sažima svoja životna i umjetnička stajališta kojima ostaje vjeran do kraja života:
„umjetnost, tvorenje, u početku je to bilo inteligencija, zatim je postalo inteligencija za inteligentne, da bi nakon toga, u našem stoljeću, od bauhausa do programirane umjetnosti predstavljalo inteligenciju koja je inteligentnima trebala učiniti druge, proširujući polje opazivog. danas više nitko sebi ne postavlja taj problem. humanoid zadovoljava i najmorbidniju svoju znatiželju; idioti savršeno dobro znaju šta će se svidjeti njima sličnima, i sve je vrlo jednostavno.

a višak vrijednosti, što se toga tiče od goleme je važnosti u "umjetnosti" već sam njegov oblik postojanja, oko kojeg se vrti "sistem umjetnosti" koji se s punim pravom uvrštava u današnju ekonomiju katastrofe.“ /Jerica Ziherl

http://www.muzej-lapidarium.hr/