Nakon prošlogodišnjeg programa ponajboljih horor filmova nastalih u zemljama nekadašnjeg Istočnog bloka, Zagreb Film Festival (ZFF) u svom se ovogodišnjem izdanju, koje se održava od 12. do 20. studenog, ponovno bavi tim dijelom svijeta, no ovaj put kroz komedije nastale 'iza željezne zavjese'.
vrijeme: 12.11.2016.
mjesto: Zagreb
Potragu za filmovima koji će se prikazati u popratnom festivalskom programu "Komedije istoka Europe" ponovno je napravio povjesničar filma Daniel Rafaelić."Dok se obruč terora iza željezne zavjese sve više stiskao i oko ljudske privatnosti, kinematografi su često bili mjesto gdje se moglo sumoran život izvrgnuti ruglu", ustvrdio je Rafaelić.
"Smijanje sebi i drugima, u divno i danas zaboravljeno doba političke korektnosti, rezultiralo je nekim od najboljih, ujedno i univerzalnih filmskih komedija koje su odavno nadrasle žanrovske okvire, a komedije koje ismijavaju vladavinu Staljina, Tita i drugih 'simpatičnih' vlastodržaca itekako su vrijedne pažnje današnje festivalske publike", dodao je, najavljujući program.
U programu su neki već kultni naslovi čiji su citati postali dio opće kulture ovdašnjih prostora, poput "Balkanskog špijuna" Dušana Kovačevića, ali i manje poznati filmovi iz bliže i dalje povijesti.
"Balkanski špijun" iz 1984. godine, najrecentniji i najpoznatiji film u programu, komična je obrada teme potrage za 'nevidljivim neprijateljima' na čelu s paranoidnim Ilijom Čvorovićem (glumi ga Danilo Bata Stojković) i njegovom bratu koji su umislili da je njihov podstanar zapravo terorist koji želi rušiti državu.
Prikazat će se i "Ciguli Miguli", nastao 1952. u režiji Branka Marjanovića i prema scenariju Jože Horvata, koju je uglazbio Ivo Tijardović.
Ta je priča o revnom komunističkom funkcionaru koji vođen ideologijom nastoji reformirati kulturni život u jednom gradiću trebala postati prva filmska satira u poslijeratnoj jugoslavenskoj kinematografiji. Kako je politički vrh doživio film kao napad na komunističku vlast, zabranio ga je, pa je prvi put prikazan na televiziji tek krajem osamdesetih.
I dok su hrvatski i srpski filmaši hrabro ismijavali vlastite političke situacije, njihovi su čehoslovački kolege suptilnu kritiku sovjetskog režima vješto upakirali u satiru američkog kulturnog imperijalizma, napominju sa ZFF-a.
Čehoslovačku kinematografiju tako će predstaviti parodija holivudskih vesterna "Limunada Joe" Oldricha Lipskog iz 1964., u čijem je fokusu revolveraš sklon zdravom životu, koji stiže u grad Stetson City i nastoji preobratiti tamošnje kauboje s viskija na Kola-loku, bezalkoholno piće na bazi limuna.
Najstariji film iz programa je "Pastir Kostja" Grigorija Aleksandrova iz 1934. godine, sovjetski odgovor na tada sve popularniji holivudski filmski žanr mjuzikla i prvi film te vrste u povijesti sovjetske kinematografije.
Kostja je skromni pastir kojeg greškom kao glazbenika pozivaju na zabavu jedne bogatašice, a radnja prikazuje njegove napore da nakon tog događaja započne karijeru jazz muzičara. Film je doživio izuzetan uspjeh, a mnoge od pjesama iz filma postale su ruski evergrini.
Najpoznatija je naslovna melodija, čiju je hrvatsku verziju "Hvala ti srce" (Ja ljubim) u Hrvatskoj proslavio film "Tko pjeva zlo ne misli".
ZFF se ove godine održava četrnaestu godinu, na nekoliko zagrebačkih lokacija, a većinu filmskog programa ugostit će, kao i dosad, kina Europa i Tuškanac. (Hina)
