Ženski trag u arhitekturi Rijeke

Izložbom će se prezentirati doprinos Ade Felice-Rošić (1922.–2013.) i Nade Šilović (1924.–2009.) riječkoj arhitekturi nakon Drugog svjetskog rata. Po stjecanju diplome Arhitektonskog odjela Tehničkog fakulteta u Zagrebu krajem 40-ih godina, zapošljavaju se u Građevno-projektnom zavodu u Rijeci te u okolnostima dinamične poslijeratne obnove i širenja grada, dobivaju priliku ostvariti zapažene stambene i javne objekte, ostavivši tako prvi 'ženski trag' u arhitekturi grada. Nada Šilović će intenzivno raditi do 1956. godine kada se vraća u rodni Zagreb nastavivši karijeru na polju urbanizma, dok izvedene objekte Ade Felice-Rošić, od kraja 50-ih godina projektantice u birou građevinskog poduzeća Primorje, možemo pratiti sve do umirovljenja sredinom 70-ih godina.
 
Dosad neobrađene i većinom nepoznate realizacije ovih arhitektica obuhvaćaju kvalitetne i suvremene stambene zgrade na istaknutim gradskim lokacijama (Strossmayerova, Kamovljeva, potez Zvonimirova-Liburnijska, Račićeva,…) u kojima ih prepoznajemo kao nastavljačice zagrebačke tradicije arhitektonskog modernizma.

Nada Šilović će potpisati i adaptaciju zgrade bivše talijanske škole na Dolcu za potrebe Galerije likovnih umjetnosti i Naučne biblioteke, najveće riječke kulturne investicije poratnih godina i do danas sjedišta tih institucija.
 
Od realizacija Ade Felice-Rošić treba istaknuti zgradu Trgovačke i tekstilne škole u Vončininoj, jedini objekt namijenjen srednjoškolskom obrazovanju podignut u Rijeci nakon Drugoga svjetskog rata, te Robnu kuću Korzo, prvi u nizu suvremenih trgovačkih centara koji će se sagraditi u središtu grada 70-ih godina. Njeni stambeni tornjevi na Kozali, premda opterećeni kontroverzama oko odabira lokacije i odnosa prema kulturno-povijesnoj baštini, nesumnjivo su oblikovali siluetu grada i za tisuće posjetitelja još uvijek predstavljaju prvi vizualni doživljaj Rijeke.