Že(d)ne u atelieru

'Že(d)ne u atelijeru' je umjetnički projekt koji okuplja 19 umjetnica. Upoznale su se za vrijeme studiranja na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. Zajedno su stvarale, surađivale, razvijale nove ideje te realizirale različite projekte. Vrijeme ih je razdvojilo, pa su se autorice odlučile  ponovno susresti u prostoru Galerije Juraj Klović koju će privremeno pretvoriti u zajednički atelijer. Vrijeme u galeriji provest će u izradi umjetničkih radova različitih medija: crtež, grafika, slikarstvo, fotografija, kombinacije istih te instalacija.
 
Tijekom održavanja izložbe „Že(d)ne u atelijeru“ prostor Galerije Juraj Klović pretvorit će se u privremeni atelijer i biti će otvoren za sve posjetitelje.

Sabina Begović bavi se grafičkim dizajnom i izražava u grafičkom mediju. Barbara Brnelić kao autoricu ništa ne obvezuje da koristi bilo koji materijal, osim onog najprikladnijeg  za realizaciju umjetničke zamisli, pa je osušeno lišće različitih vrsta stabala, počelo igrati jednu sasvim drugačiju ulogu kroz njeno umjetničko stvaralaštvo.  Aleksandra Ana Buković  opisuje svoj izričaj citatom iz knjige Mali princ "A ipak, ono što traže, mogli bi naći u samo jednoj ruži ili u nekoliko kapljica vode." Dajana Durić i Marta Maričić Dajana radi u mediju instalacije i tekstila.  Istražuje različita emocionalna stanja te individualna sjećanja. Marta se bavi stvaranjem projektnih situacija, povezivanjem ljudi i ideja. Ana Hrćan Šojat zaokupljena je promišljanjem o hiperkonzumerizmu, hiperprodukciji i posljedicama koje donose, a utječu na očuvanje okoliša. Inu Ivandić zanimaju ljudske reakcije, međuodnosi i ponašanja, odnosi naspram onoga što ih okružuje, njihovo poimanje onoga što im služi, iskorištavanje nasuprot nezainteresiranosti za određene pojave i bića. Kristina Kalogjera progovara kiparski jezikom, a vodi se remek dijelima prirode iz kojih smatra da možemo osobito puno naučiti o stvarnim vrijednostima u životu. Nina Licul fotografirat će proces rada, okupljanje i odnose, što će ostati kao zabilježba, kronika fizičke i misaone refleksije na događanje i introspekcija u ograničenom prostoru, vremenu i kontekstu. Mirna Oštarić Kerr u svom umjetničkom djelovanju najčešće se izražava crtežom, grafikom, objektima za tijelo te propitkuje problematiku vezanu uz društvo i unutarnja razmišljanja. Ovom prilikom će sa svojom djevojčicom istraživati svijet crteža. Ira Petris na ovoj izložbi želi kroz slikarski medij kombinirati grafički potez i stil lišen figuracije. Lana Predojević vidi umjetnost u svakodnevici te će na izložbi oslikati svoj improvizirani stol, kućni stol. Dajana Radoš uslojavanjem tragova i postupaka na grafičkom listu, ukazuje na različite principe i metode istraživanja, eksperimenta u mediju grafike, ali i u drugim medijima kao što su keramika i glina.  Gloria Sellan za ovaj projekt pripremila je 70 linoreza koje će za vrijeme trajanja projekta otiskivati u različitim kombinacijama, a nastali otisci postat će dio 3D grafičke instalacije. Sunčana Simichen proučava odnose oblika, odnose promatrača prema grafici i društvene odnose te to naglašava i prikazuje u svojim radovima. Svjetlana Šalić postupkom variranje i proizvodnja varijanti omogućava da se rad ukazuje uvijek kao proces (nedovršeno djelo) koji proizvodi mogućnosti pojavnosti i izgleda drugih djela, a prezentacija učini djelo potpunim. Tamara Travaš na izložbi će stvarati ilustracije kitova i polarnih medvjeda jer želi povećati svjesnost čovjeka o svojim postupcima. Bruna Tomšić često koristi i ponavlja znak srca koji je danas banaliziran. Ona njime označava Ljubav i koristi ga s puno izvornog sadržaja. Rea Vargović bilo da se radi o crtežu, fotografiji ili skulpturi, apstrakcija je uvijek prisutna u njenom radu uz prisutsvo tjelesnog, duhovnog, ženstvenog i snažog poteza.