Zbornik za narodni život i običaje – predstavljanje

'Zbornik za narodni život i običaje', nakon dulje stanke, ponovo izlazi! Pred nama je knjiga br. 55 koja se u mnogome razlikuje od prethodnih u tom dugom nizu pojavljivanja Zbornika od 1896. godine. U Odsjeku za etnologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2002. godine odvija se suradnički znanstvenoistraživački projekt Akademije i Instituta za etnologiju i folkloristiku pod nazivom: Etnološka i folkloristička građa HAZU: zaštita/obrada i kritičko objavljivanje. Voditeljica projekta je akademkinja Maja Bošković-Stulli, a suradnici: nedavno preminuli akademik Jerko Bezić, znanstvene savjetnice Instituta dr. sc. Jadranka Grbić, i dr. sc. Tanja Perić-Polonijo (koordinatorica projekta); znanstveni novaci: Jakša Primorac, Ivana Polonijo i Luka Šešo te stručna suradnica Odsjeka za etnologiju HAZU Klementina Batina.

Temelj ovog projekta jest čuvanje, zaštita i obrada građe u arhivskoj zbirci Odsjeka za etnologiju HAZU, njihovo etnološko, folklorističko i povijesno proučavanje, te kritičko objavljivanje građe u dvjema serijskim publikacijama: Zborniku za narodni život i običaje u izdanju Akademije i Hrvatske narodne pjesme u izdanju Matice hrvatske.

U godinama o kojima govorimo (od 2002.), u Akademijinom Odsjeku za etnologiju već spomenuti znanstveni novaci Jakša Primorac, Luka Šešo, Ivana Polonijo i znanstvena novakinja Instituta za etnologiju i folkloristiku Jelena Marković te stručna suradnica Odsjeka Klementina Batina radili su na detaljnoj obradi i izradi računalne baze podataka za svaku kategoriju (rukopisne zbirke Matice hrvatske, Stare i Nove zbirke ONŽO, korespodencija, fotografije, kazala). Priređena je za tisak ova, 55. knjiga Zbornika za narodni život i običaje u kojoj objavljujemo cjelokupnu građu, opremljenu uvodom Jakše Primorca, predgovorom Klementine Batina o metodama rada u izradi baze podataka, cjelokupnom bazom, kazalima i reprintom Radićeve Osnove te Matičinih Poziva na skupljanje građe.

Kada smo predlagali navedeni projekt, željeli smo prije svega naglasiti vrijednost starije građe i njezin značaj u suvremenim istraživanjima, posebno etnološkim i folklorističkim koja su oslonjena na te Akademijine i Matičine kolekcije. Pošli smo od pretpostavke da Zbirka Odsjeka u cjelini može biti temelj novim sintezama te da njezinim čuvanjem i zaštitom čuvamo i vrijednosti hrvatske tradicijske kulture. Htjeli smo tako omogućiti mladim istraživačima da iznova propituju struku i krenu u izrade etnoloških i folklorističkih sinteza. Koristili smo suvremene i primjerene metode rada u arhivistici, posebno iskustva kolega iz Hrvatskog državnog arhiva, opisali smo svaku zbirku, izradili stručna kazala. Pripremili smo sve rukopise za znanstveno korištenje: za klasificiranje građe do priređivanja pojedinih zbirki za tisak te pisanje znanstvenih radova o pojedinim temama i problemima koje otvara takav sustavni rad.

Smatrali smo da suvremena kritička obrada navedene građe može i mora biti višegodišnji projekt Akademije i Instituta za etnologiju i folkloristiku. Stoga smo predloženim projektom nastojali ostvariti uvjete za rad suradnicima projekta, ali i ostalim znanstvenicima i stručnoj, korisničkoj javnosti, koji sada, uz suvremenu kompjutorsku opremu, mogu dalje raditi na tematskoj obradi navedene građe, te im taj posao istovremeno omogućuje i izradu vlastitih stručnih i znanstvenih radova.

Uz etnološka, folkloristička i povijesna istraživanja moguća su i različita interdisciplinarna istraživanja ove arhivske građe. Ona može biti zanimljiva stručnjacima iz povijesti pučke medicine, tehnologije i drugih znanstvenih područja. No, u etnološkom i folklorističkom smislu ona i dalje u mnogim slučajevima posjeduje antologijsku vrijednost. Stoga zadatak kritičkog objavljivanja antologijske građe predstavlja jedan od temeljnih ciljeva sadašnjeg znanstvenog projekta Etnološka i folkloristička građa HAZU: obrada i kritičko objavljivanje i budućih projekata koji će se odvijati u Odsjeku za etnologiju HAZU.' Predgovor urednice dr. sc. Tanje Perić-Polonijo