Zagrijavanje do 27: U sjećanju na pisca Aljošu Antunca; promocija Libre Libere
Književno druženje u veljači posvećeno je časopisu Libra Libera i nedavno preminulom Aljoši Antuncu, koji je upravo u Libri objavio prve prozne tekstove. U četvrtak, 16. veljače, na Zagrijavanju do 27 gostuju: Katarina Peović Vuković, Sana Perić-Rusulica, Zoran Pilić i Zoran Roško. Urednik i voditelj je Roman Simić Bodrožić. Susret se održava u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, s početkom u 20.30 sati.
vrijeme: 16.02.2012. u 20.30 sati
mjesto: Zagreb, knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5
Aljoša Antunac (1967.-2011.) rođen je u Šibeniku gdje je pohađao osnovnu i srednju školu. 1991. i 1992. god. proveo je na ratištu šibenskog zaleđa u sastavu Zbora narodne garde i Hrvatske vojske.
Prvi prozni tekst, izvatke iz romana Neka vrsta ljubavi objavljuje u časopisu Libra libera 2002. godine. 2003. godine objavljuje u zborniku Sve priče. 2004. u zbirci Queer priče objavljena mu je priča koja je nastala kao rezultat književnog natječaja organiziranog za područje nekoliko zemalja u regiji. Iste godine urednica Irena Lukšić odabrala je nekoliko odlomaka iz romana Poslije zabave i objavila ih u časopisu karlovačkog ogranka Matice hrvatske. Izdavačka kuća Konzor 2007. god. objavljuje oba Antunčeva romana (reprint Poslije zabave) i Neka vrsta ljubavi. Nedavno je objavljen i Antunčev zadnji roman Tamo gore, tamo su šine (Sandorf, 2011.). Aljoša Antunac je bio zaposlen u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici kao informatičar. Živio je u Zagrebu.
U siječnju je objavljen novi broj (br. 29.) časopisa Libra Libera. Ovaj broj je posvećen revolucionarnim zbivanjima posljednjih mjeseci i godina. U bloku naslovljenom "Revolucija iz garaže" preveden je tekst Gavina Grindona i Johna Jordana "Korisnički vodič za zahtijevanje nemogućeg" koji daje pregled revolucionarnih umjetničkih akcija, elaborirajući važnost umjetnosti u revolucionarnim zbivanjima. Libra Libera donosi i izbor iz grafičkog romana Tjedan prijaznosti (Une semaine de bonté) Maxa Ernsta. Riječ je o jednom od najvažnijih djela nadrealizma, pa je uistinu nevjerojatno kako u nas još nije predstavljeno. Max Ernstov nadrealistični roman-kolaž sastoji se od 182 ploče koje se smatraju remek-djelom umjetnosti 20. stoljeća. Ovo djelo vrlo je važno i za povijest stripa koja ga smatra jedom od svojih preteča. Tu je i blok tekstova amerikanca švedskog podrijetla Johannesa Göranssona, predstavnika nove avangardne američke književnosti. Göransson je urednik kolektivnog bloga Montevidayo, internetskog književnog časopisa Action Yes i nakladničke kuće Action Yes Books.
