Zagrebački ansambl flauta - 'Danas'

Program:

DOINA ROTARU
Ogives za deset flauta

ALEXANDER OUZOUNOFF
Upon the Wind
za ansambl flauta

MARIO MILADIN
Sinfonietta za sedam flauta
Presto
Allegro moderato
Pastorala
Allegretto
Allegro

ULF GRAHN
Floating Landscape 2

FRANO ĐUROVIĆ
She`s walking trough the clouds

Sudjeluju:

ZAGREBAČKI ANSAMBL FLAUTA
Renata Penezić, umjetničko vodstvo
Tamara Coha Mandić
Ana Batinica
Marija Esih
Dijana Bistrović
Katarina Horvat
Ivana Vukojević

GOSTUJUĆE ČLANICE:
Antonija Jurin
Eva Cigić
Marijana Bačelić

KONCEPTUALNO OSMISLIO:
Hrvoje Korbar

GLUMICA:
Mada Peršić


O konceptu koncerta Danas – Doba spektakla …

„Društvo spektakla“ pojam je koji je 1967. godine postulirao Guy Debord, o kojem teoretičari danas raspravljaju žustrije nego ikad i koji je ušao u svakodnevni govor. Spektakl je riječ kojom smo svakodnevno okruženi. Koji je položaj umjetnika u tom društvu spektakla? Koji je položaj mladih umjetnika i tko su mladi umjetnici današnjice? Kroz format televizijskog showa, koji će plutati između različitih televizijskih formata i žanrova,  pokušat ćemo postaviti ova i mnoga druga pitanja gostima u našem „studiju“, ali i samoj publici.

Ogives Doinae Rotaru skladba je nastala na poticaj „zafice“ Ane Batinice. Njezin opus broji tridesetak skladbi za soloflautu, ansamble i orkestre flauta što reflektira izrazitu privrženost ovome glazbalu. Autorica ga smatra najprikladnijim za dočaravanje molitve, duhovnih putovanja i transcendencije. Prvotna inspiracija za skladanje ove skladbe bile su zadarske morske orgulje. Njihov je zvuk potaknuo popratne asocijacije na crkvu i gotičke šiljate lukove po kojima je skladba dobila naziv. Struktura skladbe odraz je ovih asocijacija koje su prikazane naizmjeničnim uzlaznim i silaznim obrisima, dijatonskim i kromatskim pasažama te gomilanjem i proširenjem zvukovnosti. Skladateljica je željela stvoriti svijet nalik snu, s trenucima lamentacije, inkantacije, nagovještajima ptičjeg pjeva, orgulja i japanske usne harmonike sho, svijet u kojemu kratki citat iz Mozartovog Koncerta za flautu poprima novi život.

Doina Rotaru (Bukurešt, 1951.) završila je diplomski i poslijediplomski studij kompozicije na Nacionalnom sveučilištu za glazbu u Bukureštu. Na istom sveučilištu predaje kompoziciju od 1996. godine. Do sada je napisala više od 120 skladbi, a njezin opus obuhvaća solistička, komorna, zborska, orkestralna, kazališna i elektroakustička djela. Njezine skladbe naručivale su glazbene ustanove iz cijeloga svijeta kao što su Radio Francuska, Radio Graz, Suntory Hall u Tokiju, Ministarstvo kulture Republike Francuske, Varšavska jesen te Stockholmski kvintet saksofona. Surađivala je s brojnim solistima i ansamblima iz Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Švicarske.

/
Skladba Upon the Wind Alexandrea Ouzounoffa posvećena je Zagrebačkom ansamblu flauta. Dahom kao uvjetom za postizanje zvuka pokušava se odgovoriti na pitanje što se nalazi iza vjetra te osvijetliti taj inspirativan susret vjetra i zvuka. Crpeći nadahnuće iz tradicionalnog glazbenog materijala kao što su ljestvice, razni ukrasi, promjene dinamike, arpeggia na gotovo elektroakustični način Ouzounoff istražuje put daha, odnosno vjetra s njegovim dinamičnim naletima, prema zvuku. Glazbala stvaraju kompaktnu zvukovnu masu ponekad podložnu pucanju.

Alexandre Ouzounoff (Pariz, 1955.) glasovir je počeo svirati u šestoj, a flautu u trinaestoj godini. Od 1975. studira fagot u razredu Mauricea Allarda. Laureat je Mađunarodnog natjecanja komorne glazbe u Martingnyju u Švicarskoj 1978. godine. Od 1980. godine postaje dijelom međunarodne fagotističke avangarde te surađuje s mnogim skladateljima kao što su Duspain, Hersant, Taïra, Ton tat Theit, Ballif, Mefano, Scelsi, Yun, Solal, Dufourt i drugi. Od 1987. godine intenzivno se posvećuje skladanju. Na Sorbonni predaje od 1990. do 1994. godine, a od 1996. do 2002. na Akademiji za glazbu CEFEDEM u Rouenu. Od 2003. godine predaje fagot i suvremenu glazbu na konzervatoriju u Versaillesu. Dobitnik je brojnih nagrada na natjecanjima iz kompozicije u Francuskoj i inozemstvu. Do sada je izdao desetak nosača zvuka s izvedbama komorne glazbe, suvremenoga etno-jazza i vlastitih djela. Izdao je, također, i brojna notna izdanja kod uglednih izdavača kao što su Bachovich, Billaudot, Delatour, Egge Verlag, Harposphere i drugi.

Sinfonietta za 7 flauta Marija Miladina pisana je za dva piccola, dvije sopranske, dvije altovske i jednu basovsku flautu. U pet stavaka skladatelj se poigrava s kontrastnim registrima, suprotstavljajući svjetlije i tamnije zvukovne boje. Svim stavcima svojstven je plesni karakter. Cjelina je zamišljena kao svojevrsna glazba za balet. Treći stavak, Pastorala, opisuje jedan skladatelju drag prizor s otoka Lokruma.

Mario Miladin (Dubrovnik, 1973.) završio je Glazbenu školu Luke Sorkočevića u Dubrovniku te prvu godinu fagota na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Profesionalno se bavi glazbom svirajući na različitim glazbalima. Njegov opus uglavnom čine komorne skladbe pretežno za puhačka glazbala među kojima su sonate, trija u različitim kombinacijama glazbala, kvarteti, kvinteti te koncerti za flautu i gudače. Osim klasične glazbe piše i jazz i new age glazbu. Njegove su se skladbe izvodile na koncertima glazbene radionice Sorgo u Dubrovniku, na Osječkim glazbenim srijedama kao i na nekim državnim i međunarodnim natjecanjima. Često surađuje s domaćim i stranim glazbenicima.

/
Floating Landscape 2 Ulfa Grahna svojevrsni je nastavak skladbe Floating Landspace 1 koju je Zagrebački ansambl flauta izveo na trećem koncertu ciklusa La perle du Nord 2013. godine. Sastav čini 10 flauta raspoređenih tako da formiraju slovo „v“. Kako bi izbjegao nespretne stanke između pojedinih stavaka, autor stvara djelo nižući kontrastne ulomke povezane u jedinstvenu cjelinu. Tim postupkom stvara dojam neuhvatljive glazbene forme. Bogatstvo zvukovnih pejzaža ostvareno je naglašenim dinamičkim kontrastima, stanjivanjem i podebljavanjem fakture, raznovrsnim ritamskim obrascima te suprotstavljanjem različitih zvukovnih boja.

Ulf Grahn (Solna, 1942.) započeo je glazbenu izobrazbu u stockholmskoj Gradskoj školi u razredu Hansa Eklunda nakon čega upisuje Kraljevsku akademiju za glazbu u Stockholmu. Violinu i violu diplomirao je na Institutu glazbene pedagogije u Stockholmu te na Američkom katoličkom sveučilištu u Washingtonu. Također je završio studij poslovnog upravljanja i ekonomije na fakultetima u Uppsali i Lundu. U Washingtonu je 1973. godine osnovao Forum za suvremenu glazbu gdje je sljedećih 11 godina obnašao dužnost glazbenog ravnatelja. Od 1988. do 1990. godine bio je umjetnički direktor glazbenog festivala na jezeru Siljan u Švedskoj. Skladao je dvije simfonije, dva baleta i velik broj komornih djela. Dobitnik je i brojnih nagrada. 

She's walking through the clouds Frane Đurovića skladba je za nonet flauta koji čine piccolo, četiri sopranske, dvije altovske i dvije basovske flaute. Nastala je na poticaj Renate Penezić i posvećena je Zagrebačkom ansamblu flauta. Naziv potječe iz prvog stiha pjesme Little Wing legendarog kontroverznog rock-gitarista i glazbenog inovatora Jimija Hendrixa. Svirajući svoj Fender Stratocaster, Hendrix je istraživao nove mogućnosti sviranja električne gitare koristeći snažne riffove, wah-pedalu te psihodelične elektroničke efekte. Iako je naziv jedina poveznica s Hendrixovom glazbom, skladatelju se svidjela pomisao pomicanja sviračkih granica i istraživanja novih flautističkih zvukova i boja. U nizu kontrastnih ulomaka različitog tempa iskorištava brojne zvukovne mogućnosti moderne flautističke tehnike kao što su aeolian (zračni ton, bez fokusa), tongue-ram (ton proizveden udarcem jezika, ali bez ispuštanja zraka u flautu), frulato (brzo titranje jezikom), keyclick (udaranje po poklopcima), trumpet embouchure (zrak se upuhuje na način kako to rade trubači), beatboxing na glasove ''p'' i ''t'' i slogove ''sa'' i ''ka'' te četvrtstepeni pomaci. Skladateljev komentar o skladbi je „Fly on, little wing” (Nastavi letjeti, malo krilo) i njime želi ukazati na odnos države prema poučavanju i financiranju umjetnosti koji ne ide u prilog poticanju kreativnosti i umjetničkog stvaranja.  

Frano Đurović (Dubrovnik, 1971.) diplomirao je kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu Frane Paraća. Osim orkestralnih i komornih skladbi, autor je velikog broja elektroničkih i elektroakustičkih djela, instalacija, multimedijalnih projekata, glazbe za kazalište i televiziju. Dobitnik je brojnih nagrada među kojima su: Rektorova nagrada Sveučilišta u Zagrebu za puhački kvintet (2000.), nagrada na majstorskom tečaju kompozicije u okviru Međunarodne ljetne akademije u Reichenauu (Austrija) za skladbu Eine kleine Pivotmusik (2002.), Vjesnikova nagrada Josip Štolcer Slavenski za skladbu Delta (2005.), nagrada Fonda Stjepan Šulek za skladbu Delta (2006.), Nagrada Marul za scensku glazbu (2013.). Pobjednik je Natječaja za MBZ-ovu web-skladbu (2010.). Od 2004. godine zaposlen je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje je u zvanju redovitog profesora. Član je predsjedništva Hrvatskog društva skladatelja. Od 2010. do 2013. godine bio je umjetnički voditelj Glazbene tribine Opatija, a od 2012. do 2016. umjetnički savjetnik Muzičkog biennala Zagreb. (Pripremila: Matija Jerković)

(MIC)