U petak, 26. studenog, u 14 sati i u subotu, 27 studenog, u 11 sati, u DAZ-u, održava se međunarodna konferencija kojoj je cilj da pokuša stvoriti razumljivu kompilaciju kolekcija riječi koje dolaze iz višejezičnog područja: svojevrsni virtualni europski tezaurus u likovnoj umjetnosti. Organizator je Institut za suvremenu umjetnost. Ulaz je slobodan.
vrijeme: 26.11.2010.
mjesto: Zagreb; Društvo arhitekata Zagreba, Trg bana Josipa Jelačića 3/1
Sudjeluju: Alenka Gregorič, SLO, Alenka Pirman, SLO, Dalibor Martinis, HR, Dunja Blažević, BH, Fedor Kritovac, HR, Giuliana Carbi, I, Hedvig Turai, HU, Jadranka Vinterhalter, HR, Jani Pirnat, SLO, Janka Vukmir, HR, Jordan Šišovski, MK, Lala Raščić, BH/HR, Nataša Bodrožić, HR, Sonja Leboš, HR, Vlasta Delimar, HR
Ključne riječi konferencije kao polazište za istraživanje je Memorija [memorijal – spomenik – prostor – javni prostor]
Da bismo pronašli zaključke, s obzirom na suvremeno stanje europskog društva i tražeći najbolje alate za čuvanje europske nematerijalne kulturne baštine, WORDS ROOM teži tome da usporedi kako su u europskim rječnicima definirani neki određeni pojmovi koji se bave umjetnošću i kulturom i kako se odnose prema drugom - prema svojim specifičnim značenjima u svakoj zemlji i njezinom povijesnom razvoju.
Postoje li važne ili samo male razlike među europskim jezicima s obzirom na definiciju odabrane riječi ili koje ideje te riječi izražavaju. I razlike postoje, što one znače?
Jedan od neprohodnih prolaza za komunikaciju je nedostatak razumijevanja brojnih europskih jezika, a početni korak ovog projekta tražit će u prijevodima na engleski neke odabrane ključne riječi iz drugih europskih običnih rječnika.
Cilj je da općenito pokušamo stvoriti razumljivu kompilaciju kolekcija riječi koje dolaze iz višejezičnog područja: svojevrsni virtualni europski tezaurus u likovnoj umjetnosti. Nadamo se da takav projekt može pomoći u praksi i ojačati ljudsko međusobno razumijevanje.
Danas čini se patimo od hipertrofije sjećanja, memorije, ne povijesti. (Andreas Huyssen)
U moru akadmeskog istraživanja memorije istraživači su izabrali teme koje prate nedodirljive vrijednosti svijete i jezka. Materijalni kao i nematerijalni objekti koje proizvode kultura i umjentost, čuvaju i prenose sjećanje između prošlosti i sadašnjosti.
Je li slučajno da su Muze kćeri Mnemozinine, božice sjećanja i vremena? Je li umjetnost najboji čuvar sjećanja?
U mnogim oblicima, sjećanje je postalo označitelj globalne kulture: u historiografiji, psihoanalzi, likovnim i izvedbenim umjetnostima, medijima – i posebno urbanim studijima, umjetnosti u javnim prostorima, krajoliku i arhitekturi. Težnja sjećanja očituje se u načinu na koji se mitske prošlosti re-prezentiraju, pamte ili zaboravljaju, označujući time suvremenu politiku i kulturu. (Julina Bonder)
