What are Museums for?

Knjiga istražuje ulogu muzeja kroz analizu Izjave o misiji koju je potpisalo 40 vodećih britanskih muzeja i galerija, a autor rezultate smatra poticajnima i ohrabrujućima. Puno se toga može zaključiti o organizaciji na temelju navedene Izjave, koja predstavlja dokaz kako muzeji vide sami sebe, svoju ulogu i utjecaj kojeg žele ostaviti u svijetu. Izdanje je oblikovano na način da djeluje inspirativno i komunikativno, služeći istovremeno kao opravdanje i pojašnjenje ciljeva koje muzeji žele ostvariti. Dakle, što možemo naučiti iz Izjave o misiji 40 britanskih muzeja i galerija, izabrano nasumice?

Gornja vizualizacija predstavlja igru, ne ozbiljnu analizu, no ona istovremeno upućuje na neke zanimljive ideje o tome što muzeji vide kao svoju primarnu ulogu. Ako se zanemari riječ 'muzej', obzirom da je generička za sve muzeje, tada su top 10 riječi sljedeće:
- ljudi (10);
- zbirke (22);
- budućnost (17);
- svijet (16);
- razumijevanje (15);
- učenje (14);
- javnost (13);
- uživanje (13);
- nacionalno (12);
- pristupačnost (12).

Zaista je ohrabrujuće vidjeti da su 'ljudi' i 'zbirke' na prvom i drugom mjestu. Prva zadaća muzeja jesu ljudi, društvo, publika, korisnici – i tako bi trebalo i biti. Zbirke se, međutim, čine kao ekvivalentne, iako neznatno manje vrijednosti. Ponovno da – zbirke čine srce muzeja, no one služe našoj društvenoj funkciji, ne obrnuto.

A 'budućnost'? Koliko je ona fantastična kad se riječ 'prošlost' pojavljuje samo 8 puta u Izjavi o misiji, a riječ 'budućnost' je 3. najčešća riječ, koja se pojavljuje 2 puta češće. Baština pomaže ljudima u shvaćanju odakle dolaze kako bi dohvatili smisao o tome kamo idu. Na temelju ove (doduše letimične) analize – ako netko upita za 'nivo podizanja' za muzeje, može se proći i puno gore od 'ljudi, zbirke, budućnost'!

Kao netko s jakim interesom za međunarodnu ulogu muzeja, autor je sretan s rezultatom da je riječ 'svijet' fokus u ovoj Izjavi o misiji (riječ 'međunarodni' pojavljuje se na 10 primjera), što govori o međunarodnim izgledima, o načinima kako se muzeji iz Velike Britanije mogu povezati sa svijetom i obrnuto.

Na 5. mjestu je riječ 'razumijevanje' – osnovna uloga muzeja je pomoći ljudima da postanu kulturno pismeni, da nauče ispitivati svijet oko sebe te ga na taj način razumiju. Uzimajući zajedno pojmove 'razumijevanje' i 'učenje', oni govore o dubokoj važnosti samo percepcije da muzeji mogu imati ključnu ulogu u obrazovanju, kako formalnom tako i neformalnom.

Zanimljivo je vidjeti da 'javnost' predstavlja 7. najčešću riječ, što traži daljnju analizu – u nekim slučajevima navodi se kao 'javnost', kao npr. 'pružit ćemo usluge javnosti', ili u kontekstu 'javnosti' kao 'javna sfera' i 'digitalni javni prostor'. To bi moglo upućivati na sve češću ulogu muzeja u civilnim i javnim prostorima – prostorima u kojima kultura istražuje i ispituje duh otvorenosti. Jednako tako, ona upućuje na malu zamku da služi potrebama amorfne 'opće javnosti'.

Na 8. mjestu je 'uživanje' – obzirom da bi posjećivanje muzeja ili galerije trebalo biti zabavno jednako kao i edukativno i inspirativno ('inspiracija' i njene varijante pojavljuju se samo 6 puta).

Autor pretpostavlja da bi 'nacionalno' moglo ukazivati na pomak u prijenosu podataka, pokazujući se u 10 primjera u Izjavi o misiji. I konačno, u top 10 ulazi i 'pristupačnost' – sami možete zaključiti da li to predstavlja prednost (obzirom da je ušlo u top 10) ili razočarenje, obzirom da se pojavljuje samo 12 puta u 40 Izjava o misiji.

Više