Čak tri brodoloma, dva iz 1. i jedan iz 4. stoljeća, istražuju se u dvotjednoj kampanji podmorskih arheoloških istraživanja koje organizira Arheološki muzej iz Zadra, u suradnji s Muzejom grada Šibenika. Voditelj istraživanja je doajen naše podmorske arheologije dr. Smiljan Gluščević, direktor zadarskog Arheološkog muzeja.
Dva brodoloma istražuju se sa sjeverne, a jedan s južne strane otoka Kaprija, dok su arheolozi na tragu i četvrtog u kaprijskim vodama, i to na udaljenosti od možda samo jedne milje od ostala dva sa sjeverne strane. Tako ispada da su zlosretnu sudbinu u tom nevelikom akvatoriju podijelila čak tri antička broda, udaljena samo milju jedan od drugoga.
Ako se utvrdi točna lokacija trećeg sa sjeverne strane, po nekim je indicijama to puno stariji brodolom, iz 3.-2. stoljeća prije Krista. To bi onda bio i najstariji pronađeni antički brodolom u šibenskom akvatoriju, poznatom po tome što su upravo tu počele ronilačke aktivnosti zbog spužvarstva i koraljarstva.
- Stoga ne iznenađuje što su upravo na tom području pronađeni mnogi antički brodolomi, pa i kasniji. Većina ih je, nažalost, sustavno pljačkana godinama, pa i desetljećima. Ono što do nas dođe, dođe zbog dobrih kontakata s domaćim stanovništvom, jer boraveći na moru i baveći se ronilačkim aktivnostima nailaze na ostatke brodoloma. Trebale su nam dvije godine da doznamo za ova tri lokaliteta i sada tu istražujemo − kaže dr. Smiljan Gluščević.
Na terenu smo s arheolozima i ekipom ronilaca pokraj otočića Bavljenca, sa sjeverne strane Kaprija. Brod je vjerojatno potonuo u nekoj neveri od tramuntane, dok je onaj pod najvišim brdom Kaprija najvjerojatnije potopila bura negdje u 4. stoljeću. Ostaci tereta broda iz 1. stoljeća, pokraj Bavljenca, nalaze se na dubini od 34 metra, a oni ispod kaprijskog broda na manjim su dubinama i zato je ta lokacija najviše pljačkana.
Pokraj Bavljenca je pronađeno tridesetak amfora tipa Dressel 2-4, neke u krhotinama, neke cijele, a neke djelomične. S južne strane Kaprija istraživao se treći brodolom, također iz 1. stoljeća. Ondje su pronađene amfore tipa Lamboglia 2, koje su služile za prijevoz ulja, vina i ostalog sitnog tereta.
- Dosad smo izvadili sve što smo mogli, označili lokalitet, napravili dokumentaciju, koja uključuje i fotografije i videozapise. Dio materijala ide na desalinizaciju u šibenski Muzej, a dio u zadarski Arheološki muzej. Zanimljivo je da smo pronašli i male amfore kojima još nismo utvrdili tipologiju − govori dr. Smiljan Gluščević, s kojim su u arheološkoj ekipi još radili kolege iz zadarskog Arheološkog muzeja Dino Taras, Duška Romanović i Hrvoje Manenica.
U ekipi su radili i studenti arheologije Sara i Paolo Iglić, ronilački instruktori Žan Iglić, Vedran Dorušić i Davor Mirošević, te pripadnici Interventne postrojbe PU zadarske Dean Bačić, Roko Mrkela, Denis Glavan i Zvonimir Ražov. Akciju je financiralo Ministarstvo znanosti s oko 100.000 kuna, a nastavak istraživanja ovisit će opet o iznosu koji će Ministarstvo moći izdvojiti za njega.
Autorica: Jordanka Grubač
Izvor:
www.slobodnadalamcija.hr
