Ususret Božiću - Božićne jaslice Etnografskog muzeja

Iako su jaslice osnovno obilježje misterija Božića o njima se nije kod nas mnogo pisalo ni istraživalo, a kamoli klasificiralo.. I dok su ih u gradu radili graditelji svih profila i struka, naše pučke jaslice rađene na selu prava su remek-djela pučkog rukotvorstva. U posljednjih dvije stotine godina, u našem narodu izrađivale su se jaslice koje su nastale na tradiciji europskog prikazivanja napuljskih i sicilijanskih jaslica.

Uz mnoge katoličke zemlje i Hrvatska participira u bogatoj tradiciji jasličkog stvaralaštva. Jedne od prvih su  skulpturalne, a nalaze se u samostanskoj 'Kapelici porođenja' otaca franjevaca na otočiću Košljunu kraj Punta na otoku Krku. Izradio ih je u drvu vrhunski majstor u 17. stoljeću. Od njih  možemo nizati blago sačuvano u crkvama i samostanima sve do današnjih dana. Prema namjeni i zamisli božićne jaslice možemo promatrati u tri vida pojavnosti: crkvene, narodne ili tradicijske i suvremene.

Upravo među narodnim jaslicama koje razvija koncem 19. i poč. 20. stoljeća hrvatsko selo sjevero- zapadne Hrvatske nalazimo karakteristične primjere koje možemo nazvati tradicijskima. To su originalne i prepoznatljive božićne jaslice trokutastog oblika iz Hrvatskog zagorja.

Iako na jugu Hrvatske,  jaslice imaju slabiju tradiciju, u muzeju imamo  primjerak koji se starinom i ljepotom ističe, to su skromne jaslice rezbarene u drvu koje potječu iz Vela Luke na Korčuli, a u Muzej su dospjele 1930. god.

Odabrano je nekoliko primjera koji u rasponu od stopedesetak godina dočaravaju  realnu sliku produkcije određenog vremena i stanja.  U prvom redu prikazujemo izvanredno sačuvane, minuciozno izrađene i dekorirane jaslice  stare preko 130 godina iz obiteljske ostavštine Petrony u Varaždinu.

Fundus Muzeja je u posljednjih dvadesetak godina obogaćen  brojnim primjercima.  Ističemo neke od njih; najstarije - iz razdoblja secesije, kupljene u Beču 1900. god., stare zagrebačke s kraja 19. i poč. 20. st. ali i nove produkcije suvremenog likovnog izraza, umjetnika koji su pokušali dočarati tradiciju u izvedbenim scenama. Posebni su radovi č.s.Samuele čije jaslice  su 2002. bile izložene u dvorani za audijencije pape Ivana Pavla II. U novije vrijeme prikupilo se  preko 80-tak primjeraka božićnih jaslica, koje se ističu bogatstvom i raznolikošću, sistematskim istraživanjima i proučavanjima na terenu a koje su, što kupnjom što donacijama, postale dio vrijedne zbirke Etnografskog muzeja.

Ovom prigodom odškrinuli smo vrata bogate zbirke i prezentirali ih publici, da nas podsjete na bogatu baštinu hrvatskih božićnih jaslica kao i na naš mar i pozornost koju im oko Božića poklanjamo i posvećujemo. Ujedno, sretni smo da možemo s  ponosom ukazati  da smo i mi baštinici i nositelji  i  samosvojni stvaratelji kulture božićnih jaslica. Autor izložbe i teksta je Josip Barlek, viši kustos.