Nagrade 'Vicko Andrić' za izvanredna postignuća u zaštiti kulturne baštine uručene su dobitnicima u ponedjeljak na svečanosti u Muzeju Mimari, a nagradu za životno djelo ministar kulture Berislav Šipuš uručio je profesoru emeritusu Tomislavu Marasoviću.
vrijeme: 28.09.2015.
mjesto: Zagreb
Godišnju nagradu dobio je stručni tim Odjela za tekstil, papir i kožu Hrvatskoga restauratorskog zavoda iz Zagreba, nagradu za doprinos lokalnoj zajednici profesor Božidar Škofač, a posebno priznanje prof. lady Jadranka Njerš Beresford Peirse.
Zahvaljujući na nagradi u ime dobitnika, Tomislav Marasović je podsjetio da je očuvanje kulturne baštine trajni proces.
Dugim radom na njezinu očuvanju, baštinu prenosimo budućim generacijama, napomenuo je Marasović i dodao kako su "svojim radom dali samo malu kaplju u jednom dugom slapu koji se radi u zaštiti hrvatske kulturne baštine".
Prosudbeno povjerenstvo navelo je u obrazloženju da se Nagrada "Vicko Andrić" za životno djelo Tomislavu Marasoviću dodjeljuje zato što je izvanrednim doprinosom i radom na zaštiti kulturne baštine obilježio vrijeme u kojem je djelovao. Njegov rad, ističe povjerenstvo, čini zaokruženu cjelinu, a njegova djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske.
Profesor Marasović rodio se 1929. u Splitu, a još je aktivan i produktivan znanstvenik. Njegovo golemo djelo u zaštiti kulturne baštine je zaključeno i moguće ga je valorizirati kao izniman doprinos teoriji, edukaciji i konzervatorskoj praksi u Hrvatskoj, ali i na širemu međunarodnom planu. Pripada nestorima klasične generacije naših ponajboljih stručnjaka u zaštiti baštine. Radio je na fakultetima u Zagrebu, Zadru i Splitu, a kao gostujući profesor predavao je o istraživanju i zaštiti spomenika, s naglaskom na hrvatsku baštinu, u SAD-u i diljem Europe. Težište interesa mu je Dioklecijanova palača, koja je i velikim dijelom njegovim zaslugama upisana na Popis svjetske baštine UNESCO-a, a fokusira se i na istraživanja povijesnih urbanih cjelina Dalmacije te hrvatske predromaničke arhitekture.
Objavio je nekoliko stotina znanstvenih i stručnih članaka te šezdesetak knjiga. Kruna Marasovićeva publicističkog opusa je edicija "Dalmatia praeromanica I-IV", u kojoj na 2500 stranica elaborira ukupan korpus hrvatskih predromaničkih spomenika.
Osim istraživačkoga i publicističkog rada, važan je njegov prinos na poslijediplomskom studiju Graditeljskom naslijeđu u Splitu, kojemu je 1975. bio jedan od osnivača i na kojemu je vodio ključne kolegije u zaštiti baštine, a njegov rad u međunarodnim tijelima vezanima uz zaštitu spomenika, ICCROM-u i ICOMOS-u, omogućio je afirmaciju hrvatske baštine i dotok novih konzervatorsko-restauratorskih znanja.
Prosudbeno povjerenstvo, kako je istaknuto, godišnju Nagradu "Vicko Andrić" za 2014. godinu dodijelilo je stručnom timu Odjela za tekstil, papir i kožu Hrvatskoga restauratorskog zavoda iz Zagreba: Gordani Car, Veniji Bobnjarić-Vučković i Lani Čačić za izvrsnost izvedbe konzervatorsko-restauratorskih radova na grobnome tekstilu iz katedrale sv. Terezije Avilske u Požegi.
U prigodi ovogodišnjih Dana europske baštine pomoćnica ministra kulture Sanja Šaban u ponedjeljak je u Muzeju Mimari otvorila izložbu konzervatorsko-restauratorskih radova na tekstilu iz kripte katedrale sv. Terezije Avilske u Požegi od 2006. do 2010. Plakati su, kako je rekla Šaban, dio izložbe "Svileni tragovi" koja je 2014. bila postavljena u prostorijama Konzervatorskog odjela u Požegi.
Nagradu "Vicko Andrić" za doprinos lokalnoj zajednici prosudbeno povjerenstvo dodijelilo je prof. Božidaru Škofaču za, kako je istaknuto, aktivno i sustavno višegodišnje sudjelovanje u očuvanju kulturne baštine i etnografskih predmeta te na zaštiti nematerijalne baštine.
Odjel za dodjelu nagrade ove je godine dodijelio i posebno priznanje prof. lady Jadranki Njerš Beresford Peirse, osnivačici i voditeljici zaklade "The International Trust for Croatian Monuments" iz Londona zbog iznimnih zasluga i velikog zauzimanja u zaštiti kulturnih dobara Republike Hrvatske.
