Ukrajinsko-hrvatski dijalozi

Jurij Andruhovič (13.03.1960, Ivano-Frankivsk, Ukrajina) – najpoznatiji ukrajinski pisac današnjice. Stekao je slavu kao prozni pisac, pjesnik, esejist i prevoditelj. Jedan od začetnika postmodernizma u Ukrajini. Zajedno s Viktorom Neborakom i Oleksandrom Irvanecom osnovao je 1985. spisateljsku udrugu Bu-Ba-Bu koja je unijela prevrat u ukrajinsku književnost i značila zaokret prema novim oblicima komunikacije književnika sa čitateljstvom. Bu-Ba-Bu predstavlja uspjeli pokušaj stvaranja sociokulturnog mita. Patrijarh udruge Bu-Ba-Bu postao je „patrijarh ukrajinskog pjesništva“. Doktor filologije, obranio je doktorat o stvaralaštvu ukrajinskog pjesnika Bogdana Igora Antoniča. Vrstan poznavatelj američke bit-poezije. Preveo je pjesme bit-generacije za antologiju Dan smrti gospođe Dan (2006). Također je preveo Hamleta i pripovijetke Bruna Schulza, pjesme R. M. Rilkea, B. Pasternaka, O. Mandelštama i dr. Objavio je četiri zbirke pjesama. Majstor je njihova recitiranja uz glazbenu pratnju  (glazbeni projekti Samogon, Cinamon, Absent, zajedno s poljskom muzičkom grupom Karbido).
Najpoznatiji romani: Rekreacije (1992), Moskovijada (1993), Perverzija (1996), Dvanaest prstena (2003; hrvatsko izdanje Fraktura 2011.), Tajna (2007).  Objavio je četiri zbirke eseja i jednu putopisno-memoarsku knjigu (Leksikon intimnih mjesta (2011). Knjigu eseja Moja Europa (zajedno s Andrzejom Stasiukom) objavila je Fraktura 2007.

Dobitnik je više međunarodnih priznanja, među kojima su Herderova nagrada (2001), Mirovna nagrada Erich Maria Remarque grada Osnabrucka (2005), Leipziška književna nagrada za europsko razumijevanje (2006), Književna nagrada Srednje Europe Angelus (za roman Dvanaest prstena (2006)), nagrada Hannah Arendt (2014). Njegova djela su prevođena i objavljivana u Poljskoj, Njemačkoj, Kanadi, Mađarskoj, Finskoj, Hrvatskoj, Srbiji (kao posebna izdanja), a također u SAD-u, Švedskoj, Španjolskoj, Rusiji, Austriji.
 
Alla Tatarenko (27.09.1962., Mogiliv-Podiljski, Ukrajina), prof. dr. slavistica, prevoditeljica, esejistica. Bavi se historijom slavenskih književnosti, književnom kritikom, pitanjima ukrajinsko-slavenskih kulturnih veza. Ravnateljica katedre za slavistiku Sveučilišta u Ljvivu (Ukrajina), gdje predaje hrvatsku i srpsku književnost, a također postmodernizam u slavenskim književnostima. Član kapitule  ukrajinskog neovisnog kulturološkog časopisa Ji (Ljviv). Priredila antologiju suvremene hrvatske proze Hrvatski mozaik (2006); zajedno sa Natašom Veinović - dvojezični izbor iz suvremene hrvatske proze Lađa od riječi (2010). Priredila također tematski broj časopisa Potyah 76, u kojem su objavljeni prijevodi djela više hrvatskih spisatelja (R. Baretića, Z. Ferića, M. Jergovića, S. Mraovića, R. Perišića). Za ova i druga izdanja prevela je na ukrajinski niz pripovijedaka, ulomaka iz romana, eseja I. Andrića, R. Baretića, I. Horozovića, M. Jergovića, D. Ugrešić, pjesme O. Savičević Ivančević, M. Pogačara, I. Šamije (dvojezična antologija mladog hrvatskog pjesništva Kad se slova presele na tvoje lice, 2008), D. Šodana, a također više djela srpskih i ukrajinskih autora. Objavila knjige Mesto susreta: ogledi o srpskoj prozi (Srpski PEN centar, Beograd, 2008), U začaranom trouglu: Crnjanski, Kiš, Pekić (Zaječar, 2008), Poetika forme u postmodernističkoj prozi (na ukrajinskom jeziku) (Ljviv, 2010) Poetika forme u prozi srpskog postmodernizma (Beograd: Službeni glasnik, 2013) Iz čista nemira: čitanja, Beograd: Zavod za udžbenike, 2013). Prevodi na ukrajinski i sa ukrajinskog, piše znanstvene radove i eseje, ponekad - priče i pjesme. Dobitnica nagrade za prevođenje Srpskog PEN-centra (2015). Objavljuje književnu kritiku u periodici; u Hrvatskoj (Quorum, Vijenac). Bavi se promocijom hrvatske književnosti u Ukrajini kao moderator više književnih večeri hrvatskih spisatelja u Ukrajini, te kao organizatorica njihovog dolaska na književne festivale u Ljvivu i Drogobiču (R. Baretić, K. Lokotar, Z. Ferić, R. Simić, O. Savičević Ivančević, R.Perišić, M.Pogačar, S.Lipovec, I.Šamija, N.Gašić, D.Šodan, J.Pavićić, M.Jergović). Sudionica 5. Festivala pričanja priča Pričigin (Split, 2011).