Preskočite na glavni sadržaj

Tensta Museum u pokretu

U ponedjeljak, 16. prosinca, u 20 sati, u Galeriji Nova, otvara se izložba 'Tensta Museum u pokretu'. Prije toga, u 17 i 18, 30 sati, održava se predavanje Marie Lind Tensta Museum: izvještaji iz Nove Švedske te predavanje Barnabása Bencsika 'Umjetnička scena sa zarobljenim institucijama'.
vrijeme: 16.12.2013.
mjesto: Zagreb; Galerija Nova, Teslina 12
url: http://www.whw.hr/galerija-nova
Sudjeluju: Petra Bauer, Thomas Elovsson & Peter Geschwind, Järvaprojektet, Livstycket, Meron Mangasha & Senay Berhe, Adam Taal
kustosica: Maria Lind

Tensta Museum u pokretu nastavak je izložbe Tensta Museum: izvještaji iz Nove Švedske koja traje u Tensta Konsthall u Stockholmu od 26/10/2013. do 18/5/2014. Tensta Museum bavi se poviješću i pamćenjem Tenste, štokholmskog predgrađa kojim dominira veliko stambeno naselje iz vremena kasnog modernizma, odnosno poviješću i pamćenjem u odnosu na mjesto i na ljude koji tu žive i rade. Kroz projekte i aktivnosti  Tensta muzeja sudionici su istovremeno došli do toga da je Tensta danas konkretna slika onoga što se može opisati kao Nova Švedska – Švedska koja se mora sagledati puno drukčije u odnosu na ono što je bila pred nekoliko desetljeća. To je Švedska u kojoj žive brojni ljudi različitog porijekla i u kojoj drastično jačaju ekonomske i društvene podjele. Prema novom izvještaju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD), Švedska ima najbrži rast nesrazmjera u prihodima među 34 zemlje članice.

Stockholm je jedan od gradova s najvećom segregacijom u Evropi i od otprilike 19.000 ljudi koji danas žive u Tensti, gotovo 90% nije porijeklom odatle, mnogi su s Bliskog istoka i iz Sjeverne Afrike. To znači da se kolektivno pamćenje Tenste prelama kroz brojne prizme te da oko pitanja "čija povijest?" i 'čija baština?' nastaju napetosti i izbijaju konflikti. Tensta Museum: Izvještaji iz Nove Švedske dotiče se i koncepta kulturne baštine te složenog pitanja kako se ona danas koristi u Švedskoj i drugdje u Evropi.
 
Borba za kolektivno pamćenje može biti oslobađajuća, ali može i biti isključiva po neke ljude,  pa čak i dovesti do rata. Bavljenje prošlošću u svojoj je osnovi ambivalentno. No ne može se poreći da postoji čvrsta veza između novog 'poštovanja' prema povijesti – stvarnoj i imaginarnoj – i osjećaja pripadnosti, kolektivne svijesti, pamćenja i identiteta koje obećava zajedničko pamćenje.  S konceptom 'kulturne baštine' kao temom od koje polazimo, Tensta Museum: izvještaji iz Nove Švedske preispituje što se zapravo dogodi kad javnu raspravu o povijesti i pamćenju zamijeni zaokupljenost pamćenjem i 'baštinom'. Pitanje je i što ekstremno desničarskim organizacijama i strankama  – osobito fašističkim – predstavlja uzimanje prava da tumače ideju nacionalne baštine.
 
Tensta Museum u pokretu bavi se poviješću i pamćenjem Tenste više neizravno nego izravno. Model brutalističkog paviljona Thomasa Elovssona & Peter Geschwinda  iz 1969.  u Peterleeu, takozvanom Novom Gradu u Engleskoj, prerađen je u nešto između svemirske letjelice i ruševine, i podsjeća nas da Tensta i Program milijun nikako nisu jedinstven slučaj pokušaja masovne izgradnje stanova u poslijeratnom razdoblju. Sisters! Petre Bauer je video-portret radne svakodnevnice feminističke organizacije Southall Black Sisters iz južnog Londona koji je svojevrsna paralela onome kako Kvinnocenter, Tensta-Hjulsta i Livstycket djeluju u Tensti. Tajnovita riba, brkica, glavni je lik u videu Järvaprojektet-a. Brkica živi u potoku u prirodnom rezervatu Järvafältetu koji graniči s Tenstom a kao zaštićena vrsta spriječila je da švedski kapital prodre u zelenu zonu. Umjetnički kolektiv Järvaprojektet vidi i zelenu zonu i brkicu kao katalizatore u odnosu urbanog i ruralnog, grada i njegove okolice.

Smještena uz plavu liniju podzemne željeznice i poznata po svojim četvrtima s velikim translokalnim stanovništvom, Tensta je dom pjesnika Merona Mangashe. Njegova pjesma iz koje je nastao video Senay Berhe Blue Blood (dostupan ovdje) posveta je ovom dijelu Stockholma koji je prikazan bez ljudi čime se želi naglasiti da ona pripada i svima i nikome. Na alternativnoj tekstilnoj karti Stockholma ženska udruga Livstycket  smjetila je Tenstu upravo tamo gdje je smješten znameniti povijesni centar grada. Naposljetku, hiphop zvijezda Adam Tensta napravio je posebno za Tensta Museum soundtrack osebujnog ritma s jakom vodećom linijom koja tridesetak minuta odjekuje prostorom. Nakon toga izložba ostaje u tišini do isteka punog sata.
Maria Lind