Jedan od najcjenjenijih suvremenih švedskih autora Steve Sem-Sandberg gostovat će u Zagrebu na tribini Razotkrivanje, u utorak, 2. listopada, u 19 sati, u kazalištu ZKM. Za roman Ubogi u Łódźu nagrađen je brojnim književnim nagradama, među kojima i najuglednijom švedskom nagradom August. S autorom će razgovarati Seid Serdarević uz simultani prijevod s engleskog.
vrijeme: 02.10.2012. u 19 sati
mjesto: Zagreb, ZKM, Teslina 7
O autoru
Steve Sem-Sandberg švedski je pisac, kritičar i novinar rođen 1958. u Oslu. Bivši je zamjenik urednika kulturne rubrike u dnevnome listu Svenska Dagbladet. Živi u Stockholmu i Beču. Napisao je jedanaest romana te mnoštvo eseja i reportaža. Theres (1996.), roman o novinarki i članici RAF-a Ulrike Meinhof, preveden je na mnoge jezike. Roman Ubogi u Łódźu (2009.) osvaja brojne književne nagrade, među kojima i najugledniju švedsku nagradu August. Dosad je preveden na više od dvadeset jezika.
O romanu
U veljači 1940. nacisti su u Łódźu osnovali drugi najveći židovski geto u Poljskoj. Oko staroga grada podignuta je bodljikava žica, koja je potpuno odvojila židovske obitelji, više od četvrt milijuna ljudi, od ostatka stanovništva. Geto su čuvale policijske patrole kojima je naređeno da na licu mjesta ustrijele svakoga tko bi pokušao pobjeći.
Za židovskog starješinu izabran je Mordechai Chaim Rumkowski, šezdesetogodišnji tvorničar i ravnatelj dječjeg doma. Tajnovitog i neuhvatljivog “Kralja Chaima” pokretala je golema ambicija. Shvativši da mu opstanak ovisi o sposobnosti da geto učini prijeko potrebnim, svim se snagama trudio pretvoriti ga u proizvodni industrijski kompleks, prisiljavajući i odrasle i djecu na neizdrživi rad u radionicama za opskrbu njemačke vojske.
Je li Rumkowski bio bezobzirni oportunist, kolaboracionist željan moći ili pak vješti političar koji je surađujući s nacistima spašavao Židovima živote?
Objavljen na više od dvadeset jezika (hrvatski prijevod potpisuje Željka Černok), roman Ubogi u Łódźu jednoga od najuglednijih skandinavskih autora Stevea Sem-Sandberga, utemeljen na izvornim kronikama života u getu, na izniman način postavlja teška pitanja o opstanku i tiraniji, o preživljavanju i porobljavanju.
(Fraktura)
