Srijeda u Muzeju, 12. 4. 2017. godine, u palači Sermage, u 19:00 sati, donosi otvarenje izložbe 'Ivan Kukuljević Sakcinski – začetnik hrvatskog identiteta'. Izložba je priređena uz 200. godišnjicu Kukuljevićeva rođenja, a povodom te obljetnice ovaj veliki projekt realizirali su Gradski muzej Varaždin i Hrvatski povijesni muzej u Zagrebu.
vrijeme: 12.04.2017. 19:00
mjesto: GMV, Trg M. Stančića 3, Varaždin
Nakon što je održana u Zagrebu, izložba
Ivan Kukuljević Sakcinski – začetnik hrvatskog identiteta bit će postavljena i u Varaždinu. Ovaj veliki projekt, priređen uz 200. godišnjicu Kukuljevićeva rođenja, realizirali su
Hrvatski povijesni muzej i
Gradski muzej Varaždin, uz potporu Ministarstva kulture RH, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba te Grada Varaždina.
Izložba se temelji na originalnim predmetima iz fundusa Gradskog muzeja Varaždin i Hrvatskog povijesnog muzeja, kao i na predmetima posuđenima iz privatnog vlasništva te srodnih arhivskih i muzejskih institucija. Uz originalne povijesno-umjetničke eksponate, upotpunjuju je i multimedijski sadržaji (animirana karta „Kukuljevićeva putovanja“, siluetni hologram glave Ivana Kukuljevića Sakcinskog) i opsežan prateći dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku. Izložba je prožeta biografskim podacima i koncipirana u deset tematskih cjelina kojima se prezentira Kukuljevićevo djelovanje u vrijeme oblikovanja hrvatske nacionalne svijesti te njegov doprinos procesu nacionalne integracije i afirmacije u južnoslavenskom okviru naspram centralističkih namjera Beča.
Kao neumorni književnik, političar, povjesničar, epigrafičar, konzervator, arhivist i sakupljač umjetnina Kukuljevjić je prvi započeo s pothvatom znanstvenog argumentiranja i artikuliranja ukupnosti činjenica koje tvore hrvatski nacionalni identitet te ukazao na njegove osobitosti. Povjesničar Tadija Smičiklas, Kukuljevićev suvremenik i suradnik, možda je najbolje definirao njegovu dugoročnu viziju djelovanja govoreći o baštini koju je nastojao oteti zaboravu i dati na „ogled hrvatskom narodu i učenom svijetu“. Shvaćajući važnost institucija, a napose arhiva i muzeja u smislu sabiranja, čuvanja, znanstvenog obrađivanja i prezentiranja materijalnih svjedočanstava hrvatske baštine, te kritičkog pristupa obrađivanja hrvatske povijesti, Kukuljevića se s pravom može nazvati začetnikom hrvatskog identiteta.
Kukuljevićev široki interes, njegova neiscrpna radna energija te živ i znatiželjan duh, nisu bili samo rezultat obilježja vremena u kojem je živio nego i karakterna i duševna svojstva njegove osobnosti. Njegov predan rad potpuno posvećen osnivanju temeljnih znanstvenih i kulturnih institucija te otvaranje mnogih pitanja i disciplina ključnih za nacionalni status hrvatskog naroda, otvorio je prostor istraživačima budućih generacija sve do današnjih dana.
U pripremi izložbe sudjelovalo je više suradnika, a glavni autori su: iz Hrvatskog povijesnog muzeja muzejska savjetnica dr. sc.
Marina Bregovac Pisk, muzejska savjetnica mr. sc.
Jelena Borošak Marijanović i kustos
Kristian Gotić, iz Gradskog muzeja Varaždin muzejska savjetnica, ujedno i voditeljica projekta
Ljerka Šimunić te iz Instituta za povijest umjetnosti dr. sc.
Ivana Mance. Autori likovnog postava su
Željko Kovačić, Lana Kovačić i
Lana Krpina.