U povodu 20. obljetnice časopisa 'Europski glasnik', u petak i subotu, u Novinarskom domu, održava se međunarodni interdisciplinarni znanstveni simpozij 'Europa - kontinent ispitivanoga života', a francuska veleposlanica u Hrvatskoj Michéle Boccoz istaknula je da je dvadesetljetno izlaženje 'Europskoga glasnika' duboko proželo intelektualne i političke odnose Hrvatske i Francuske.
vrijeme: 28.11.2014.
prijava: 30.05.2017
mjesto: Zagreb; Novinarski dom
Simpozij, na kojem sudjeluju sociolozi, filozofi, povjesničari, teoretičari kulture i književnici, otvorio je u ime organizatora predsjednik Hrvatskoga društva pisaca (HDP) Nikola Petković.
'Kada je Europa proživljavala mračne trenutke - Vukovar je bio Guernica', a časopis 'Europski glasnik' u tim teškim trenutcima bio je europsko svjetlo u Hrvatskoj, naglasila je veleposlanica Boccoz.
Nakon toga razdoblja mračnog barbarstva Hrvatska je odabrala civilizaciju u kojoj su vrijednosti poštivanje ljudskoga dostojanstva, demokracija, poštivanje drugoga i mir, dodala je.
Hrvatski put u Europsku uniju snažan je simbol svim državama koje se žele pridružiti civilizaciji, rekla je francuska veleposlanica.
Današnja kriza, geopolitičke promjene i drugi izazovi potiču razočarenje u EU i njezine vrijednosti, a to koriste različiti populizmi koji mogu zavarati, ocijenila je.
'Biti Europljanin znači biti ponosan na svoje podrijetlo' i prenositi tradiciju i vlastite vrijednosti na nove naraštaje, zaključila je veleposlanica Boccoz.
Predsjednik HDP-a Nikola Petković rekao je kako je u dodir s tekstovima književnika Milana Kundere o Europi došao još kao student u SAD-u, a da se nakon povratka u Hrvatsku 2003. susreo s protivnicima Europske unije, koji su bili protiv ulaska Hrvatske u EU, tvrdeći kako je Hrvatska 'oduvijek bila Europa'.
Francuski filozof Alain Finkielkraut u izlaganju "Europa između naslijeđa i konstrukcije", ocijenio je da se danas i samu kulturu dovodi u pitanje.
To ilustrira, između ostaloga, i loš status učitelja i narušavanje njihovog autoriteta u Francuskoj i u EU, i u društvenom i u materijalnom smislu. 'Učitelji su osiromašeni i više ne pripadaju dominantnoj klasi', naglasio je Finkielkraut.
Nema više nasljednika jer nema nasljeđa, a onda se i kultura, kao nasljedni čimbenik, smatra gotovo zatvorom, dodao je.
Finkielkraut upozorava da za kulturu u Europi danas ima sve manje mjesta, i njeno se mjesto čak prepušta nečemu birokratskom. No, dodao je, javljaju se protivnici protiv birokratske Europe.
Istaknuvši kako ne zna kakva će sutra biti politička Europa Finkielkraut je ocijenio da je to pitanja vrlo dramatično i tragično.
S tim u vezi postavio je pitanje - 'hoće li Europa još uvijek biti Europa?'
Dvodnevni simpozij 'Europa - kontinent ispitivanog života' organizirali su Hrvatsko društvo pisaca (HDP) i Francuski kulturni institut.
U sklopu simpozija održava se i okrugli stol 'Je li još moguća filozofska i kulturna Europa?', a bit će predstavljen i časopis 'Europski glasnik' br. 18., u kojem su objavljeni tekstovi vodećih mislilaca europske ideje, od Edmunda Husserla, Josea Ortege y Gasseta, Juliena Bende.
Na skupu, uz ine, sudjeluju i David Engels, Dean Komel, Alexandra Laignel-Lavastine, Neven Šimac, Goran Starčević, Dražen Katunarić i Žarko Paić.
(Hina)
