Ruska avangardna umjetnost poglavlje je umjetnosti 20. stoljeća koje i danas ostaje nedovoljno istraženo, pa je svaka izložba posvećena toj velikoj i hrabroj epohi u povijesti moderne umjetnosti neka vrsta vraćanja duga njezinim sudionicima, istaknuto je na otvorenju izložbe 'Ruska avangarda: Maljevič-Tatlin-Lebedev' u zagrebačkoj galeriji Futura.
vrijeme: 20.02.2013.
mjesto: Zagreb; Galerija Futura, Masarykova 24
Riječ je o prvom predstavljanju javnosti male, ali izuzetno vrijedne privatne zbirke ruske avangardne umjetnosti kolekcionara Duška Vernačkog, vlasnika osječke galerije Vernissage. Slike je Vernački naslijedio od oca u čijem su se vlasništvu nalazile od 70-tih godina prošloga stoljeća.
'Riječ je o zbirci koja broji ukupno 29 slika majstora ruske avangarde i njihovih učenika koja nikada ranije nije predstavljena u javnosti jer nekako nikada nije bilo pravo vrijeme za to', kazao je Vernački za Hinu.
Procijenio je kako je to vrijeme sada došlo, budući da skorašnja zagrebačka izložba Pabla Picassa, jednog od utemeljitelja kubizma, pravca koji se razvio u otprilike isto vrijeme i sa sličnim ciljevima oslobađanja od pravila zadanog, daje pravi kontekst za predstavljanje ruskih avangardista zagrebačkoj publici, dodao je.
Uglavnom manjih formata, slikane na komadima papira koje su umjetnici pronalazili kako su znali i umjeli - pa čak i na poleđini zemljopisne karte carske Rusije, te su slike najbolja ilustracija kreativnog napora nekih od ključnih dionika tog važnog poglavlja u umjetnosti 20. stoljeća, kao i hrabrosti kojom su nastojali oblikovati novu vizualnu kulturu u svijetu i vremenu nimalo naklonjenu revolucionarnoj estetici koju su propagirali i stvarali, kazao je povjesničar umjetnosti Želimir Koščević.
'Riječ je o jednom malom segmentu koji treba promatrati u kontekstu cjelokupne ruske avangarde i zbivanja koji su nastajali u Rusiji i Sovjetskom Savezu negdje od početka 20. stoljeća pa sve do kraja sa Staljinovom erom', kazao je Koščević. Iako gotovo u cijelosti historizirano, to je još uvijek jedno nedovoljno istraženo, otvoreno poglavlje umjetnosti 20. stoljeća, dodao je.
Najradikalniji predstavnik avangardne skupine slikara predstavljene izložbom je ukrajinski i ruski slikar Kazimir S. Maljevič (1878.-1935.), teoretičar umjetnosti i pionir geometrijske apstrakcije, začetnik umjetničkog avangardističkog pokreta u Rusiji. Zalagao se za prevlast čistog osjećaja u umjetnosti i nastojao dosegnuti savršen sklad oblika i boja. Na izložbi je predstavljen slikama 'Žuti akt' i 'Violinist', objema iz 20-tih godina prošloga stoljeća.
Začetnik konstruktivizma, najranijeg oblika apstraktne skulpture, bio je Vladimir J. Tatljin (1885.-1953.), sovjetski slikar, kipar i scenograf, danas najpoznatiji po svojem vizionarskom projektu za Spomenik Trećoj Internacionali iz 1920., avangardnom projektu poznatom i kao 'Tatljinov toranj' koji je trebao biti visok 396 metara. Predstavljen je s dva konstruktivistička crteža na kartonu iz 1921.
Najzastupljeniji na izložbi, sa čak 13 veselih prizora mornara koji plešu i zabavljaju se sa svojim djevojkama, ruski je slikar i grafičar Vladimir Lebedev (1891.-1967.), kojemu su slavu donijele izvanredne ilustracije dječje poezije.
U izložbu važne i velike epohe moderne umjetnosti koja je u Rusiji dugo bila tabu tema, dok su njeni sudionici često živjeli na rubu egzistencijalnog minimuma, uključene su i slike autora iz škole UNOVIS, među kojima i Maljevičeve učenice Vere Jermolajeve (1893.-1937.) i ilustratora Konstantina Rudakova (1891.-1949.).
Njihovo je naslijeđe sloboda stvaralaštva, eksperimenti i avangarda koju cenzura i političke ideologije nisu mogli zaustaviti, čiji je doprinos primarnoj funkciji umjetnosti kao vozilu stvaranja novog, boljeg modernijeg svijeta neupitan i nemjerljiv.
Otvorenju je nazočio i ministar savjetnik Ruskog veleposlanstva u Hrvatskoj Dmitry Zykov koji je izrazio veliko zadovoljstvo što zahvaljujući pojedinačnoj privatnoj inicijativi u Hrvatskoj postoji takva jedna vrijedna i važna zbirka ruskih avangardista. Izložba ostaje otvorena do 1. ožujka.
(Hina)
