Roman ‘Svirači čarobnih frula’ Mirka Ćurića najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman za 2025. godinu

Premijerno predstavljanje romana Svirači čarobnih frula bit će održano u ponedjeljak 8. prosinca 2025. g u Nadbiskupovom kaštelu u Kaštel Sućurcu povodom obilježavanja Dana Gradske knjižnice Kaštela u organizaciji Gradske knjižnice Kaštela.

Tom prilikom bit će predstavljeno tiskano izdanje romana Svirači čarobnih frula uz uprizorenje nekoliko odlomaka. Roman je objavila Naklada Bošković u sunakladništvu s Gradskom knjižnicom Kaštela.

Obrazloženje Povjerenstva

Prosudbeno Povjerenstvo ocijenilo je rukopis Svirači čarobnih frula najboljim romanom s temom iz hrvatske povijesti koji je pristigao na ovogodišnji Književni natječaj Knez Trpimir - Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Gradske knjižnice Kaštela.

Roman je otkriće za široku publiku kao i za sladokusce povijesnih činjenica. Izdvaja se od ostalih romana pristiglih na natječaju te vjerujemo kako će zbog toga privući čitatelje svih naraštaja, zaključak je Povjerenstva.

Odluku o najboljem rukopisu donijelo je Povjerenstvo Književnog natječaja Knez Trpimir - Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Gradske knjižnice Kaštela u sastavu: Nevenka Nekić, književnica, publicistica, povjesničarka i slikarica; Đuro Vidmarović, književnik, publicist, književni i likovni kritičar, prevoditelj, povjesničar i diplomat i Hrvoje Hitrec, književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist.

O rukopisu Svirači čarobnih frula
               
Više ili manje mnogima nepoznata sveza Beča i Đakova u liku skladatelja Jakoba Haibela početkom 19. stoljeća podloga je romana Svirači čarobnih frula, s podnaslovom koji pojašnjava da je riječ o povijesnom ljubavno-glazbenom proznom djelu. Roman Svirači čarobnih frula intrigantan je i poradi činjenice da je Jakob Haibel, skladatelj i tenor, jedan od onih koji su u Mozartovo doba plijenili pozornost glazbene javnosti, bio oženjen Sofijom, sestrom Mozartove žene Constanze, što autor obilno koristi na način da je u mnogim dijelovima romana genijalni austrijski skladatelj ustvari protagonist, osobito u sjajnim opisima živahnoga glazbenog života u Beču svršetkom 18. stoljeća, kazališta i kazališnih družina, zabavišta s brojnim publikom. Bilo je to Mozartovo doba, koje je završilo ubrzo nakon Amadeusove smrti, a gotovo posve utihnulo u godinama Napoleonovih osvajanja.
Jakob Haibel, skladatelj i tenor, nadareni sin suknara, bio je oženjen boležljivom ženom, s djecom koja su rano umirala, a ljubovao je sa Sofijom Weber. Nedugo nakon što je postao udovac, Sofiju je učinio svojom novom suprugom. Vjenčali su se u Đakovu.

Naime, kada je zamro glazbeni životu u Beču, mnogi su glazbenici potražili posao na „periferiji“ Monarhije. Jedan od takvih bio je i Jakob, koji je došao zajedno sa Sofijom u Đakovo, gdje je tada stolovao biskup Mandić, ljubitelj glazbe. Haibel je ondje
postao katedralnim zborovođom, skladao crkvenu glazbu, a naposljetku i rekvijem u počast biskupu Mandiću.

Autor se vješto služi dokumentima iz toga doba, pismima koja svjedoče o burnoj vezi Mozarta i Constanze, ulazeći duboko u njihov odnos već od prvih susreta pa do potresnoga opisa Mozartove smrti, baš kao što vrlo slikovito, nadahnuto i proučeno opisuje ozračje u kojemu su djelovali Amadeus, Haibel i brojni drugi skladatelji.

S posebnim osjećajem, autor prikazuje Đakovo onoga doba, mirnu slavonsku oazu koja prima došljake, Đakovo koje već tada postaje privlačnim kulturnim središtem.

U svemu, hrvatska je književnost na dobitku - pojavio se povijesni roman vrlo netipičan, originalan, s protagonistima koji nisu kraljevi i knezovi hrvatski, nego kraljevi i knezovi glazbe u srednjoj Europi svršetkom 18. i početkom 19. stoljeća, od kojih je jedan dugo vremena djelovao i u Hrvatskoj.
 
(Hrvoje Hitrec, izvadak iz recenzije rukopisa Svirači čarobnih frula)