U organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeke, u subotu 9. srpnja u 20 sati, u prostorijama Zajednice Crnogoraca PGŽ u Rijeci, otvora se izložba radova crnogorske fundamentalne likovne umjetnosti autora Ilije Šobajića (Danilovgrad, 1876. - Beograd, 1953.), iz zbirke Zavičajnog muzeja iz Nikšića.
vrijeme: 09.07.2011. 20,00
mjesto: Rijeka; Zajednica Crnogoraca PGŽ, Pomerio 22
Ilija Šobajić pripada jednoj od prvih generacija školovanih crnogorskih umjetnika koji su svoje znanje sticali na poznatim umjetničkim školama i akademijama. Njegovo likovno djelo sazdano je u duhu akademskog realizma i od velike je važnosti za razvoj crnogorske likovne umjetnosti XX stoljeća.
Nakon završene Realne gimnazije u Beogradu, kao stipendista Knjaževine Crne Gore odlazi na umjetničko školovanje u Beč 1895. U Beču je, u periodu od 1896-1901. godine učio na Državnoj akademiji umjetnosti. Pred završetak školovanja dobio je Nagradu profesorskog savjeta za studije akta i tom prilikom u Beču mu je priređena prva samostalna izložba. Od 1901. obrazovanje nastavlja u Parizu, gdje 1905. završava Veliku školu lijepih umjetnosti. Za vrijeme školovanja u inostranstvu Šobajić je u Munhenu usavršio tehniku bakropisa Obišao je najznačajnije muzeje i zbirke umjetničkih djela u Italiji, Holandiji, Belgiji, Engleskoj, Rusiji i Francuskoj.
Uz znanje francuskog i njemačkog jezika, Šobajić je bio umjetnik izuzetno širokog obrazovanja i opće kulture. Budući da je bio daltonist, skoro da je prirodno bio opredijeljen ka grafičkoj umjetnosti. Po povratku u Crnu Goru, na Cetinje 1905. godine, dobija posao profesora crtanja i kaligrafije u Gimnaziji, Djevojačkom institutu i Bogoslovsko-učiteljskoj školi. Boravak na Cetinju, koji je potrajao do 1914. godine, bio je ispunjen čestim angažmanom na kreiranju nacrta za crnogorske poštanske marke, crnogorski novac, te prigodne diplome, medalje i sl. Na Cetinju je priredio i jednu izložbu, zajedno sa ruskim kolegom Tirom. Nakon završetka Prvog svjetskog rata i kratkih službovanja u Cetinju i Nikšiću, od 1919. godine do smrti, stalno živi i radi u Beogradu.
Izvjesno je sasvim, da je crnogorska likovna umjetnost na početku XX vijeka u značajnoj mjeri bila obilježena bogatim, svestranim duhom i dijelom velikog majstora crteža - Ilije Šobajića. Najprije činjenicom što je Šobajić stalno boravio na Cetinju od 1905. do 1914, a potom i iz razloga njegove velike predanosti i posvećenosti nastavničkom pozivu. Stalni njegov rad na Cetinju, za razliku od, istina rijetkih sunarodnika istog ili sličnog obrazovanja, koji su samo povremeno boravili u Crnoj Gori, sasvim sigurno je uticao na značajnije buđenje zapretane energije i želje za likovnim obrazovanjem kod mladih.
