Preskočite na glavni sadržaj

Registar kulturnih dobara objavljen na web stranici Ministarstva kulture

Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske javna je knjiga odnosno zbir svih zaštićenih kulturnih dobara RH koju vodi Ministarstvo kulture. 
vrijeme: 13.03.2012.
url: http://www.min-kulture.hr

Začetke zaštite kulturne i spomeničke baštine i potrebe za stvaranjem popisa najvrednije baštine povezujemo s ranim početkom 20. stoljeća kada je tadašnja Kraljevska zemaljska vlada odobrila osnivanje Zemaljskog povjerenstva za očuvanje umjetnih i historičkih spomenika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Ubrzo je donesen i statut Povjerenstva u kome su zacrtane temeljne smjernice budućega rada zaštite spomeničke baštine. Na temelju Statuta djelatnost Povjerenstva odvijala se u dva smjera: na dokumentaciju, proučavanje i publiciranje, te očuvanje spomenika. Iz toga razloga odmah po osnutku stručnjaci okupljeni oko Povjerenstva prionuli su prikupljanju i izradi bogate dokumentacijske građe.
 
Uspostavom konzervatorske službe nakon Drugog svjetskog rata intenzivno se pristupilo inventarizaciji spomenika i formiranju popisa registriranih spomenika kulture prema odredbama tada važećeg Zakona. Tijekom narednih godina formirani su Registri spomenika kulture u obliku klasičnih kartoteka, posebno pokretnih i nepokretnih spomenika po pojedinim Regionalnim zavodima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.
 
Rad na inventaru kulturnih dobara (spomeničke baštine) u obliku računalne baze podataka započet je još potkraj 80-ih godina prošlog stoljeća, a kao polazište je poslužila baza Središnjeg registra spomenika kulture razvijena u dbase IV formatu.
 
Pojavom novije, suvremenije informatičke tehnologije, postojeći podaci su prebačeni u MS ACCES aplikaciju te nadograđeni prerastaju u Informacijski sustav kulturne baštine „Teuta“ koji je razvijen u Minisarstvu kulture i izrađen s namjerom da pruži uvid u cjeloviti spomenički fond Republike Hrvatske. Jedna od ključnih  baza ISKB „Teuta“ bila je i baza Registra s podacima o zaštićenim kulturnim dobrima u Republici Hrvatskoj. Sustav je bio namijenjen stručnoj zajednici, a planirano je da njegovim postavljanjem na Internet postane dostupan i najširoj javnosti.
 
Donošenjem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara 1999. godine uvodi se jedinstveni Registar kulturnih dobara sastavljen od tri liste (Liste zaštićenih kulturnih dobara, Liste preventivno zaštićenih kulturnih dobara te Liste kulturnih dobara nacionalnog značenja) te je napuštena dotadašnja praksa vođenja Registra pokretnih i nepokretnih spomenika po pojedinim Regionalnim zavodima.
 
Projekt izgradnje jedinstvenog informacijskog sustava kulturne baštine obuhvaćao je programsku izvedbu niza baza podataka s područja zaštite kulturne baštine koje su grupirane u pet skupina na lokalnoj informatičkoj mreži.
Obzirom na nemogućnost unapređenja postojećeg sustava zbog zastarjele IT programske platforme na kojoj je sustav građen, ograničenosti korištenja isključivo unutar Ministarstva kulture, nemogućnosti pohranjivanja podataka te nemogućnosti on line dostupnosti dokumentacije o kulturnoj baštini za najširu javnost započet je projekt izrade jedinstvenog informacijskog sustava kulturne baštine.
           
U rujnu 2010. započet je Projekt izrade novog Registra kulturnih dobara. Na taj način stvorilo se polazište razvoja daljnjeg cjelokupnog informacijskog sustava kulturne baštine koji će biti dostupan kako stručnoj tako i najširoj javnosti.
 
U Projektu su sudjelovali stručnjaci Ministarstva kulture; prvenstveno Uprave za zaštitu kulturne baštine i djelatnici i konzervatorskih odjela, dok su tehničku podršku pružile tvrtke Combis doo i izvođači Omega software doo i, GISDATA doo.
 
Izgradnjom novog web-orjentiranog sustava Registra kulturnih dobara omogućen je simultani rad na sustavu i iz dislociranih Konzervatorskih odjela, a od danas pristup osnovnim podacima o zaštićenim dobrima generiranim iz sustava dostupan je i najširem krugu korisnika.
 
Objavom Registra ostvaren je cilj Strategije zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje od 2011.-2015. godine kojim se započelo sa razvojem cjelokupnog informatičkog sustava kulturne baštine. Važnost objave Registra je u provođenju antikorupcijskih mjera kao jednog od prioriteta politike Vlade RH.
 
 
Ministarstvo kulture - Kulturna baština - Registar kulturnih dobara RH