Multimedijalna predstava 'Radio Tesla', autora Filipa Šovagovića, u režiji Maria Kovača i produkciji Kazališta Tvornica lutaka, održava se 1. i 2. veljače, u zagrebačkom Tehničkom muzeju, u sklopu događanja 'Dani Nikole Tesle', s početkom u 19 sati, odnosno 13 sati. Cijena ulaznice je promotivnih 20 kuna.
vrijeme: 01.02.2013.
mjesto: Zagreb; Tehnički muzej, Savska Cesta 18
Produkcija: Kazalište ˝Tvornica lutaka˝
Producent: Ana Suntešić, Boris Čović
Autorski tekst: Filip Šovagović
Režija: Mario Kovač
Scenografija i rekviziti: Veronika Radman
Asistent scenografije: Tomislav Zidar
Video: Josip Visković
Frizura: Ivana Peric
Svjetlo i efekti: Zdenko Trandler
Glazba: Ivan Koprivčević
Kostimografija: Katja Šunjić
Tonski majstor: Ivan Koprivcevic/Marko Matić
Glume: Sven Jakir, Robert Ugrina i Petra Radin
Trajanje: 1 sat i 10 minuta
Predstava je nastala u suradnji s FER – om, Tehničkim muzejom i Muzejom Nikola Tesla u Smiljanu.
Pokušajte zamisliti današnji svijet bez električne energije, radija, televizije, interneta, rendgenskih aparata u medicini, daljinskih upravljača, bez raketa i robotskih sondi koje istražuju planete, asteroide, komete u Sunčevom sustavu i dalje… I sama vizualizacija takve slika svijeta nezamisliva je danas, u trenutku vrhunca tehnološke revolucije, hiperprodukcije materijalnog i virtualnog, zagušenosti informacijama, kada sve spomenuto doživljavamo zdravo za gotovo. Koliko se često uopće sjetimo da je za sve gore spomenuto zaslužan genij velikog Nikole Tesle?
Predstava 'Radio Tesla' putuje do samog početka životnog puta Nikole Tesle, u doba kad je započeo otkrivati neotkriveno - doziva ga se kao vječnog dječaka i brani njegovo pravo na inovativnost neograničenu standardima odraslih. Otac izmjenične struje zapravo je malo dijete koje se poigrava energijama, dematerijalizira i materijalizira brodove te propovijeda sunčevu energiju.
Teslin je život bio pun revolucionarnih uspjeha, ali u privatnom svijetu pun tjeskobe i žalosti. U predstavi je Tesla predstavljen onakav kakav jest, sa svim svojim usponima i padovima, potragama za vlastitim identitetom i naposljetku – izumima, kao rezultatima brojnih neprospavanih noći i autističnog načina života. Prisilne radnje, strahovi i ludilo, cijena su života jednog izumitelja. Baš takvim pristupom veliča se Teslin život, ali uključuje i njegov privatni život kao neizbježnu sastavnicu njegovih traženja i poimanja znanosti. Iza oklopa nedodirljivog spasitelja svijeta, koji poput super junaka, želi donijeti ljudima mir, skriva se sanjar koji vjeruje u pravednost i kraj svim ratovima. Svjesnost kako upravo njegovi izumi postaju oružje, suočava Nikolu Teslu s okrutnošću svijeta koji ga okružuje pa čak i s znanošću u koju je vjerovao.
Tesla je izmislio našu današnju civilizaciju, a to je tek djelić razmišljanja koja su mu godinama prolazila glavom. Bio je 'vuk samotnjak', nikada nije radio u velikom znanstvenom timu ili korporaciji (izuzev nekoliko kratkih prijelaznih perioda), smatrao je kako ga rad u grupi nepotrebno 'guši' i onemogućava u stvaralačkom zanosu. Munje novih i nevjerojatnih ideja razrađenih u njegovom mozgu toliko su ga zaokupljale da nikada nije smogao snage za obiteljski život. Tesla nema puno klasičnih spomenika, a opet nitko na svijetu nema više stvarnih spomenika od njega, što dokazuju brojni izumi koji danas čine sastavni dio naše svakodnevnice.
