Promocija knjige 'Ivan pl. Zajc: Hrvatska nacionalna povijesna operna trilogija: Mislav • Ban Leget • Nikola Šubić Zrinjski', autorice Rozine Palić Jelavić, održat će se u četvrtak 13. lipnja u 18 sati u foyeru Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.
vrijeme: 13.06.2024. -
mjesto: Zagreb
O knjizi će govoriti:
• akademik Stanislav Tuksar, u ime izdavača Hrvatskoga muzikološkog društva
• prof. dr. sc. Antonija Bogner-Šaban, teatrologinja, recenzentica
• Božidar Petrač, književnik, književni povjesničar i prevoditelj
• dr. sc. Rozina Palić Jelavić, autorica monografije
Zajčeva hrvatska nacionalnopovijesna operna trilogija
Mislav (1870.),
Ban Leget (1872.) i
Nikola Šubić Zrinjski (1876.) stvarana je u slijedu, a Zajc je u dotadašnjemu skladateljskom djelovanju imao iskustva ranoga opernog te intenzivnog operetnog stvaralaštva koje im je prethodilo. Libreti Zajčevih nacionalnih opera iznikli su iz triju tekstova trojice autora (Franjo Marković:
Mislav; Ivan Dežman:
Ban Leget; Hugo Badalić:
Nikola Šubić Zrinjski), dotično iz narodne pripovijesti/priče (
Dobra djeca iz Erbenove zbirke br. 48 u
Mislavu), povijesne knjige (
De regno Dalmatiae et Croatiae povjesničara Ivana Luciusa iz 1666. u
Banu Legetu) te dramskoga teksta (prema drami
Zriny iz 1812. njemačkog autora Theodora Körnera u operi
Nikola Šubić Zrinjski). Riječ je o temama/sižeima tipičnima za doba u kojem se javljaju, a kronologijom nastanka triju opera, tematiziraju tri razdoblja hrvatske povijesti u rasponu od tisuću godina: 6. stoljeće u tzv. Velikoj Hrvatskoj, pradomovini Hrvata prije pohoda prema Panoniji i Jadranskome moru (
Mislav), druga polovica 10. stoljeća (
Ban Leget) i 16. stoljeće (
Zrinjski).
U knjizi su izloženi različiti aspekti o Zajčevoj nacionalnopovijesnoj opernoj trilogiji (i oko nje). Slijedom sadržaja, knjiga donosi pregled dosadašnjih istraživanja Zajčeva stvaralaštva uopće i opernoga napose, izlaganje o izvorima notne i druge građe, kulturološki, društvenopolitički i ideologijski kontekst njihova nastanka, sadržajnu i jezičnu analizu libreta, minucioznu muzikološku analizu svih triju opera s motrišta formalne strukture u cjelini, zatim pojedinih brojeva/prizora; osvrće se i na pitanja dramaturgije libreta, glazbene dramaturgije te vizualnih, odnosno scenskih aspekata; promišlja o kategorijama/tipovima melodije, harmonijskih i ritamskih postupaka, operetnih utjecaja i orkestracije; progovara o pitanju nacionalnih i internacionalnih utjecaja i analogija, kako u libretima tako i u glazbi, o srodnostima među trima operama te o paradigmatičnom značenju povijesne osobe Zrinskoga i opere
Nikola Šubić Zrinjski. Osobita se pozornost posvetila sagledavanju elemenata
nacionalnoga na razini: teksta/libreta, glazbene komponente, dramaturškog aspekta (dramaturgije glazbe, dramaturgije libreta, dramaturgije scene, dakle vizualne komponente), ali i odnosu internacionalnoga/kozmopolitskoga i nacionalnog idioma u Zajčevoj opernoj trilogiji.
Na temelju provedenih analitičkih postupaka, donose se zaključci o značenju i mjestu Zajčeve nacionalnopovijesne operne trilogije ne samo u kontekstu Zajčeva stvaralaštva nego i onodobne hrvatske i inozemne glazbe.
Monografija ocrtava izazovnu komplementarnost neobično opsežne građe i sintezu s muzikološkog i teatrološkog područja, pružajući cjelovit uvid u glazbenu strukturu i izvedbeni kontinuitet Zajčeve trilogije, upotpunjen kulturološkim izvodima i relevantno je svjedočanstvo njegove pripadnosti hrvatskom umjetničkom i znanstvenom korpusu.
Uz to, ona je doprinos promišljanju o Zajčevoj ulozi u kreiranju prvoga nacionalnog opernog repertoara, reflektirajući se na rađanje i razvoj nacionalne kazališne umjetnosti i teatrologije, segment podjednako važan za vrjednovanje umjetničkih i društvenih dometa Ivana Zajca.
Studiozna analiza i obuhvat podataka osvjetljava Ivana pl. Zajca ne samo kao autora različitih glazbenih vrsta, profesora/pedagoga Hrvatskoga glazbenog zavoda i dirigenta i ravnatelja Opere, nego i kao osobnost koja je bila pokretačem i ključnim zamašnjakom glazbenog života u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća. Dubinska autoričina analiza i vrhunski stručno valorizirana građa opernu trilogiju
Mislav,
Ban Leget i
Nikola Šubić Zrinjski postavlja na pijedestal kao hrvatski glazbeni kanon - i kao baštinu Zajčeva vremena i u kontekstu kasnijih hrvatskih glazbenih i općenito umjetničkih ostvarenja. Monografija ima 936 stranica.
