Prirodni pristupi kulturi? naziv je radionice koja se od 4. do 7. rujna organizira u mađarskom gradu Balatonvilágos. Pozivaju se MA, PhD studenti te mladi postdoktoranti da se do 17. lipnja prijave za sudjelovanje.
vrijeme: 04.09.2011.
prijava: 17.06.2011
mjesto: Balatonvilágos, Mađarska
Glavni je cilj radionice istražiti mogućnosti i ograničenja prirodnog pristupa misli i kulturi. Najvažniji novi pogledi proizlaze iz moderne evolucijske teorije, no u pozadini još se uvijek vode tradicionalne debate o redukcionizmu i biološkom determinizmu. Tijekom radionice vodit će se rasprave o dva opsežna pristupa:
- Biološka ograničenja kulture
Tijekom posljednja dva desetljeća, s pojavom evolucijske psihologije i srodnih razvoja, uspostavljen je novi ozbiljni izazov u vezi s biološkim usmjeravanjem nekih od najviše njegovanih kulturnih postignuća i oblika. Taj izazov u osnovi odnosi se na ideju da su neki od naših kulturnih navika i sklonosti rezultat interakcije između bioloških ograničenja i kulturnog oblikovanja, prije nego konstrukt isključivo kulture.
- Kulturno oblikovanje prirode
Mnogi znanstvenici, s druge strane, raspravljaju o tome da se osjećaji 'biološkog' i 'kulturnog' baziraju na dualističkom mišljenju koje je sve više problematično, imajući u vidu ljudsko preoblikovanje prirode, kroz kultiviranje prirodnog okoliša i života, kao i kroz ljudski utjecaj na globalnu klimu i okoliš. Stoga, mnogi znanstvenici smatraju nužnim govoriti o 'prirodokulturi' i 'biodruštvenosti'.
Ove dvije paradigme moraju se temeljito raspraviti i prokomentirati tehničke barijere kako bi se postiglo razumijevanje. Jedna od većih prepreka za bolje razumijevanje i suradnju između naturalističkih i kulturalnih/društvenih znanstvenika je razlika u metodi i pristupu. To stvara komunikacijsku barijeru unutar pod-disciplina u području prirode te između prirodnih i kulturnih polja.
Neke od tema uključuju sljedeće:
- 'prirodno' porijeklo i 'biologija' društvenosti;
- naturalistički korijeni ljudskog kognitivnog kapaciteta, uključujući kulturne fenomene poput umjetnosti, književnosti, glazbe itd;
- korisnost koncepta 'prirodokulture' i 'biodruštvenosti';
- sučelje između biološke evolucije i kulturne evolucije;
- adaptacija kao egzaptacija u istraživanju kulture;
- biološki (najvažnije neurološki i genetski) determinizam i predviđanje ljudskog ponašanja;
- univerzalni i specifični aspekti kulturnih sustava kao što je jezik;
- neurološki strujni krugovi primarnih (poput jezika) i sekundarnih (poput pisanja) kulturnih sustava.
Kontakt:
Professor Csaba Pléh
Ms Judit Fazakas
fffjudit@gmail.com
ESF kontakt:
Dr Eva Hoogland
Ms Claire Rustat-Flinton
humanities@esf.org
