FLAKER, Aleksandar, slavist i književni povjesničar (Białystok, Poljska, 27. VII. 1924 - Zagreb, 25. X. 2010). Najranije djetinjstvo proveo je u Łodźu, a osnovnu školu polazio u Zagrebu (1931–41); maturirao u Senju (1942). Studij slavistike završio 1949. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je izabran za asistenta na Odsjeku za slavenske jezike i književnosti. Doktorirao je 1954. disertacijom Pravaštvo i ruska književnost, a 1956–57. boravio na stručnom usavršavanju u Moskvi. Za docenta je izabran 1958, izvanrednim profesorom postao 1962. Kao redoviti profesor rus. književnosti radio je od 1965. do odlaska u mirovinu 1989 (od 2002. professor emeritus). Kao vrhunski stručnjak, znanstvenik i predavač, poznavatelj desetak eur. jezika, pozivan je na mnoga eur. i amer. sveučilišta (Amsterdam, Basel, Budimpešta, Beč, Bergamo, Göttingen, Graz, Helsinki, Ljubljana, Moskva, München, Rim, Varšava, Ženeva i dr.). Redoviti je član HAZU od 1991. Izvanredni je član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, počasni član Mađarske akademije znanosti te inozemni član Poljske akademije znanosti i umjetnosti.
Obavljao je i niz strukovnih funkcija: naslijedivši J. Badalića, bio je šef Katedre za rus. književnost te više puta pročelnik Odsjeka za slavenske jezike i književnosti. Jedan je od osnivača i predstojnika Zavoda za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bio je potpredsjednik Međunarodne udruge za proučavanje i širenje slavenskih kultura (MAIRSK) te potpredsjednik Koordinacijskog komiteta Poredbene povijesti književnosti europskih jezika – ogranka Međunarodnoga udruženja za poredbenu književnost (ICLA). Pokretač je i voditelj dvadesetogodišnjeg projekta, tj. niza međunarodnih slavističkih znanstv. skupova pod zajedničkim nazivom Pojmovnik ruske avangarde (zbornici objavljeni u devet svezaka) koji je prerastao u Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća (zbornici Ludizam, Hijerarhija, Mistifikacija, Parodija, Simultanizam, Vizualnost, Karikatura). Član je uredništva Umjetnosti riječi, Književne smotre, Russian Literature (Amsterdam), Neohelikon (Budimpešta) i dr.
Intenzivna i plodna znanstveno-spisateljska djelatnost A. Flakera bitno je odredila današnju hrv. rusistiku, te sveukupnu slavistiku (i kroatistiku) i knjiž. znanost. Među prvima je u Europi već sredinom 50-ih god. XX. st. pokazao interes za ruski formalizam i avangardu – pojave koje su bitno obilježile eur. književnu znanost i kulturu XX. st. Raznorodnost Flakerovih interesa očituje se u širokom rasponu knjiž. fenomena: od pojedinačnih tekstova i stvaralačkih opusa pojedinih autora, preko problemsko-stilskih kompleksa sve do cijelih pov. korpusa nac. književnosti. Orijentiran je ponajviše na rusku i hrv. književnost (A. S. Puškin, V. V. Majakovski, J. Oleša, V. Hljebnikov, A. Kovačić i starčevićanstvo, A. G. Matoš, M. Krleža, A. Cesarec, A. Šoljan, I. Slamnig i dr.). Knjiž. pojave (tekstove, osobe, smjerove, stilove, razdoblja) ne promatra tek »same po sebi«, nego ih komparatistički uključuje u širok kulturni, književnopovijesni i intermedijalni kontekst. Policentričnošću se može objasniti i njegovo zanimanje za avangardu »kao antiformativnu stilsku formaciju koja kultivira niz obilježja karakterističnih i za flakerovski diskurs: dinamiku i dehijerarhizaciju, postupke montaže i kolažiranja, sklonost fragmentu i simultanističkomu prikazu, asocijativnost, prelijevanje područja i prekoračivanje okvira« (J. Užarević). Kao tvorac ideje o »stilskim formacijama«, ali i istraživač suodnosa među slikarstvom i književnošću, Flaker upozorava na načelni poliglotizam umjetnosti i kulture te potrebu da se nac. književnost i kultura tumače u nadnacionalnom kontekstu. Važna su i njegova istraživanja suvremene hrv. proze u eur. kontekstu (model »proze u trapericama«).
DJELA: Heretici i sanjari, Zagreb 1953; Krležin zbornik (s I. Frangešom), Zagreb 1964; Stilovi i razdoblja (sa Z. Škrebom), Zagreb 1964; Ruski klasici XIX. stoljeća, Zagreb 1965; Književne poredbe, Zagreb 1968; Formalismus, Strukturalismus und Geschichte (s V. Žmegačem), Kronberg/Taunus 1974; Literaturtheoretische Modelle und kommunikatives System (s W. Krollom), Kronberg/Taunus 1974; Modelle der Jeans-prosa, Kronberg/Taunus 1975; Stilske formacije, Zagreb 1976; Proza u trapericama, Zagreb 1976; Hrvatska književnost u evropskom kontekstu (s K. Pranjićem), Zagreb 1978; Poetika osporavanja, Zagreb 1982; Ruska avanagarda, Zagreb 1984; Izabrana djela, PSHK, knj. 157/1, Zagreb 1987; Nomadi ljepote, Zagreb 1988; Glossarium der russischen Avantgarde, Graz–Wien 1989; Riječ, slika, grad, Zagreb 1995; Književne vedute, Zagreb 1999; Živopisnaja literatura i literaturnaja živopis’, Moskva 2008; Autotopografija, Zagreb 2009; Ruska avangarda II, Zagreb 2009.
LIT.: B. Petrač, Bibliografija knjiga, studija i članaka Aleksandra Flakera objavljenih u Jugoslaviji, Umjetnost riječi, 1990, 34; W. Steininger, Bibliografija radova Aleksandra Flakera objavljenih izvan Jugoslavije, ibid.; K. Pranjić, Jezikoslovna posredstva u opusu profesora Aleksandra Flakera, ibid.; J. Užarević, Knjiga prostornog obilja, Književna smotra, 2000, 118; R. Primorac, Književnost u kući od kamena, ibid., 2001, 120–121; J. Užarević (prir.), Aleksandar Flaker, professor emeritus Facultatis philosophicae Universitatis studiorum Zagrabiensis, Zagreb 2002; D. Gojowy, Slavica leguntur, Forum, 2003, 4–6; Oko književnosti: osamdeset godina Aleksandra Flakera (zbornik), Zagreb 2004.
Fotografije na naslovnici:
Jutarnji list (c)
Index.hr (c)
