Premijera predstave 'Legenda o sv. Muhli' u puskom INK-u
Pulska premijera predstave Mate Matišića 'Legenda o sv. Muhli', nastala u suradnji s Kazalištem Virovitica održat će se u srijedu, 25. veljače, u 20 sati, u Istarskom narodnom kazalištu - Gradskom kazalištu Pula. Virovitička premijera ove predstave održala se 6. veljače, na otvorenju ovogodišnjeg Virkas-a.
redatelj: Dražen Ferenčina
dramaturginja: Ana Prolić
scenograf: Igor Vasiljev
asistentica scenografa: Izidora Spasić
kostimografkinja: Marita Ćopo
autor glazbe: Igor Karlić
oblikovatelj svjetla: Damir Gvojić
jezični savjetnik: Ivica Pucar
igraju: Blanka Bart, Lana Gojak, Igor Golub, Vlasta Golub, Goran Koši, Mladen Kovačić, Mijo Pavelko, Rade Radolović, Draško Zidar
Petljaj, petljaj... ili 'Legenda o sv. Muhli'
Snalažljivi fra Muhlo poznaje „vjeru“, ali i želje, probleme i stremljenja svoje pastve - u „dušu“. Nizom intervencija u situacije i odnose - kako na ovom tako i na „onom“ svijetu - dolazi do zabranjenih tjelesnih naslada, punih vreća novaca, pa čak i beatifikacije. Iako će obmanuti članove svoga stada brojnim lažima, spletkama i insinuacijama (lažnim svecem, anđelom Gabrijelom, čistištem u podrumu, porukama Svetog trojstva, nepostojećim oporukama, lažnim smrtima, patvorenom trudnoćom, čarobnim napicima, premještanjem djeteta iz jednog u drugo tijelo) iskorištavajući pritom njihovu naivnost, praznovjerje, ali i (sebične) težnje za ispunjenjem vlastitih (mahom tjelesnih ili materijalnih) ambicija, komediografski žanr dat će mu svojevrsno opravdanje i olakšanje, ali ne i konačno „odrješenje“ od grijeha. Ovdje, ipak, nitko neće nastradati. Štoviše, iako obmanuti, akteri ovog na razini radnje iznimno složenog komada, bit će sretni. Ferdinand, prosvijećen boravkom u čistilištu i njegova žena Lucija, obogaćena užicima s božjim poslanikom u liku anđela Gabrijela, konačno će dobiti toliko željenog i očekivanog nasljednika. Bogoslav će se osloboditi svetih halja sestre Magdalene te se, legitimiziran novim identitetom, moći vratiti kući bez bojazni da bude proglašen dezerterom kršćanskog rata. Njegova će žena Amalija konačno doći do ključa željeznih gaća, ali i do gorke spoznaje o pravoj prirodi odnosa sa svojim ispovjednikom. Njihova kći Evica osigurat će vječnu ljubav željenog Tvrtka, seoskog vlastelina čija se obitelj (tradiciju koje i on nastavlja) obogatila pljačkajući grobove. Kazimir će utjerati čast članova svoje obitelji bez lomače i kolca. Svi će oni ojačati u vjeri te dobiti „svog“ zaštitnika i zagovornika na nebesima, svetog Muhlu (a ako bude milosti, možda i novu crkvu). Samo će fra Anđelku, uskraćenom za olakšavajuću čar (samo)obmane, ostati gorka egzistencija sa sumještanima Dalmatinske zagore, čija se vjera nerijetko utemeljuje i posreduje „praznovjerjem“. Kršćanski svjetonazor ovdje ravnopravno koegzistira s ostacima poganske baštine; religiozno i praznovjerno, realističko i fantastično, mitsko i kršćansko čvrsto je isprepleteno. Fantastika kojom obiluju zbivanja u malom mjestu imotske krajine briše granice između mogućeg i nemogućeg, vjere i praznovjerja, ozbiljnog i komičnog, prošlog i suvremenog ostavljajući nas zabrinjavajuće gorkog osmijeha. Opširnije…
