Uoči premijere baleta 'Orašar', koji će u verziji Rudolfa Nurejeva biti izveden 21. studenoga u zagrebačkom HNK-u, publici je na kazališnom doručku predstavljena složena i tehnički zahtjevna koreografija koja plesačima pruža priliku za umjetnički i tehnički rast.
vrijeme: 21.11.2025. -
mjesto: Zagreb
Ravnatelj Baleta Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu Massimiliano Volpini rekao je kako mu je ovaj balet osobito drag, zbog čega je i odabrao upravo Nurejevljevu verziju "Orašara". Ipak, priznao je da je riječ o velikom izazovu za cijeli ansambl HNK-a, ali i dodao da mu je iznimno drago vidjeti kako ansambl raste i napreduje kroz rad na tako zahtjevnoj produkciji.
Naglasio je da u ovoj verziji baleta ansambl dolazi do izražaja kroz svakog člana pojedinačno, što smatra vrlo vrijednim i inspirativnim.
"Velika je posebnost Nurejeva i njegovih koreografija to da on očekuje više od maksimuma od svojih plesača. To je jedna odlična prilika i neminovan način da plesač tehnički i umjetnički raste u nedogled", rekla je redateljica produkcije Aleth Francillon Grimbert koja je osobno radila s Nurejevom na "Orašaru".
Nurejev je svojeg
"Orašara" postavio 1967. u Kraljevskome švedskom baletu. Libreto se temelji na verziji priče Alexandrea Dumasa, a Nurejev ga je preradio i pridao mu psihoanalitičku dimenziju prema kojoj su u snovitu doživljaju protagonistice Drosselmeyer i Princ ista osoba, utjelovljenje idealna muškarca i simbol Clarina sazrijevanja.
Balet se izvodio u londonskome Kraljevskom baletu, milanskoj Scali, Baletu Njemačke opere u Berlinu, Bečkoj državnoj operi, Pariškoj operi i na ostalim svjetskim pozornicama, a u zagrebačkom HNK-u sada će biti postavljen prvi put.
"Ovo je jako zahtjevna predstava. Ima mnogo koraka, tempo je brz, a tehnički izuzetno zahtjevan. No, kad sve to izvedemo, osjećaj je nevjerojatan, uživam i ponosan sam na sebe i na cijeli ansambl", kaže prvak Baleta Guilherme Gameiro Alves.
"U prvom je činu posebno teško jer je Nurejev napravio puno promjena, osobito za muške plesače. Ima znatno više izazovnih dijelova nego u tradicionalnoj verziji", dodao je.
U Nurejevljevoj interpretaciji "Orašara" san nije tek dekorativni okvir nego prostor oslobođenja u kojemu prevladava podsvijest. Vođena Drosselmeyerom, Clara prelazi iz djetinjstva u svijet snova gdje se njezini strahovi i želje pretapaju u simbolične slike. Nurejevljevo kazalište naglašava unutarnji život koji omogućuje ono što stvarnost brani: ostvarenje želje, iskupljenje, pa i preobražaj.
"Na početku, kada smo vidjeli snimke i kad smo vidjeli tu verziju, mislili smo mi to ne možemo te da nećemo tehnički, fizički i psihički izdržati, no mislim da smo uspjeli", rekla je baletna prvakinja Iva Vitić Gameiro.
Ova koreografija, dodaje, ima puno više dueta i koraka, pa ništa ne može ostati prekriveno te svaki pokret mora biti do kraja izveden. Unatoč težini, kaže da je na kraju stvarno 'gušt' plesati.
Rudolf Nurejev (1938.-1993.) rođen je u vlaku blizu Irkutska, a odrastao u Baškiriji gdje je počeo plesati folklor. Nakon školovanja u Sankt Peterburgu postao je solist Kirov baleta. Tijekom turneje 1961. u Parizu zatražio je azil i započeo veliku međunarodnu karijeru. Bio je poznat po iznimnoj tehničkoj preciznosti, snažnoj scenskoj izražajnosti i uvjerenju da i muški plesači mogu biti baletne zvijezde.
Najizvođeniji klasični balet na svijetu, "Orašar" Petra Iljiča Čajkovskog u koreografiji Mariusa Petipaa i Lava Ivanova praizveden je 1892. i nakon toga je izvođen u različitim koreografskim verzijama. Prva hrvatska premijera baleta bila je 1931. godine u koreografiji i režiji Margarite Froman. (Hina)
