U malome predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u utorak, 24. listopada, u 14 sati, održat će se predstavljanje pretiska i transliteracije 'Oficija rimskoga', prve datirane i zadnje pretisnute i transliterirane knjige iz riječke glagoljske tiskare modruškoga biskupa Šimuna Kožičića Benje.
vrijeme: 24.10.2023. -
mjesto: Zagreb
Riječ je o nakladničkome projektu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Sveučilišne knjižnice u Rijeci koje će predstaviti urednica izdanja prof. dr. sc. Sanja Zubčić, recenzenti akademik Mateo Žagar i doc. dr. sc. Vera Blažević Krezić te akademkinja Anica Nazor i voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK dr. sc. Irena Galić Bešker.
U programu predstavljanja sudjelovat će i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević i ravnateljica Sveučilišna knjižnice u Rijeci Lea Lazzarich.
Molitvenik 'Oficij rimski', namijenjen privatnoj pobožnosti, tiskan je 15. prosinca 1530. godine. Dosad je pronađeno sedam primjeraka Oficija rimskoga, i to po dva u Zagrebu i Sankt Peterburgu te po jedan u Milanu, Weimaru i Rimu, a pretisak je napravljen prema izvrsno očuvanome primjerku koji se nalazi u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK.
Komplet pretiska i transliteracije Oficija rimskoga izdan je u 300 primjeraka, a uz autoricu izdanja prof. dr. sc. Sanju Zubčić i recenzente akademika Matea Žagara i doc. dr. sc. Veru Blažević Krezić, u ostvarenju ovoga izdanja sudjelovali su tehnička urednica Dobrila Zvonarek, likovni urednik Dalibor Ferenčina i grafički dizajner Goran Hasanec. Naslovnicu je likovno opremio Frane Paro, a za kolacioniranje transliteracije zaslužan je dr. sc. Jozo Vela. Izdanje je tiskano u riječkoj tiskari Welt.
„Jedina dosad tako nepripremljena knjiga, Oficij rimski, pripremljena je u gradu u kojem je i nastala, čime je zatvoren gotovo petstoljetni ciklus. Projekt je to kojim je veliki europski intelektualac, glagoljaški humanist i modruški biskup Šimun Kožičić Benja dobio zasluženo priznanje od grada koji je počastio svojom prisutnošću i radom i postavio ga na kartu rijetkih europskih gradova koji su početkom 16. stoljeća imali svoje tiskare i pratili sva aktualna tehnološka tiskarska dostignuća”, istaknula je u svojem uvodnom tekstu autorica prof. dr. sc. Zubčić.
Izdanje pretiska i transliteracije Oficija rimskoga ostvareno je uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije, Gospićko-senjske biskupije, Sveučilišta u Rijeci, Franjevačkoga samostana na Trsatu, Riječke nadbiskupije i Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
