Predstavljanje Novog testamenta 1562.
Predstavljanjem prvoga latiničkog prijepis glagoljskoga izvornika hrvatskoga protestanstskog 'Novog zavjeta' Antona Dalmatina i Stipana Konzula 'Novi testament I. dio 1562.' obilježena je prva obljetnica knjižare Školske knjige Arkadija, koja se nalazi na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića.
Knjigu je predstavio profesor zagrebačkoga filozofskog fakulteta i redaktor izdanja Mateo Žagar i predsjednik Uprave Školske knjige Ante Žužul.
Žagar je napomenuo kako je 'Novi testament' izvorno tiskan na glagoljici 1562. u Urachu pokraj Tuebingena. Ovo je prvi cjelovit prijevod Novoga zavjeta na hrvatski jezik otisnut za široku uporabu, rekao je dodavši kako su najveću ulogu u tiskanju djela koje je postalo nezaobilazni dio hrvatske kulture i identiteta imali prevoditelji Stipan Konzul Istrian i Anton Dalmatin te Slovenac Primož Trubar i mecena barun Ivan Ungnad.
Kako vrlo malen broj književno obrazovanih ljudi tečno čita glagoljsko pismo javila se potreba potreba za latiničkim prijepisom teksta. Ta je zamisao ostvarena u suradnji Adventističkog teološkog visokog učilišta, Maruševec, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Školske knjige. Ostvarenju su pripomogli i glagoljaši iz Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Staroslavenskog instituta u Zagrebu.
Tim koji je transliterirao tekst vodio je Mateo Žagar koji je autor koncepcije i organizator latiničkog prijepisa, a knjigu je objavila Školska knjiga. Za knjižaru Arkadija, u kojoj je danas održano predstavljanje 'Novoga testamenta', Gradska skupština Grada Zagreba ove je godine Školskoj knjizi dodijelila Nagradu Grada Zagreba, obrazloživši to kako 'Školska knjiga svojim izdanjima iz područja kulture, obrazovanja, umjetnosti i znanosti desetljećima pridonosi kulturnom i obrazovnom životu Grada Zagreba i Hrvatske te se opravdano smatra najuglednijim hrvatskim nakladnikom'.
'Otvorenje knjižare Arkadije na najreprezentativnijem zagrebačkom trgu - Trgu bana Josipa Jelačića - grad Zagreb dobio je knjižaru u razini najboljih svjetskih knjižara i pozitivan primjer otpora negativnim recesijskim trendovima u Hrvatskoj'.
To je, kako smatra Grad Zagreb, prvorazredan kulturni i nakladnički događaj, a knjižara Arkadija postaje sve više nezaobilaznom za svakoga stanovnika Zagreba kao i za njegove domaće i inozemne posjetitelje.
(Hina)
