Predstavljanje knjige 'Umijeće opisivanja' Vere Horvat Pintarić

Na promociji će uvodno govoriti predsjednik Hrvatske akademije akademik Zvonko Kusić, a knjigu će predstaviti akademik Tonko Maroević i član suradnik prof. dr. Zvonko Maković.

Knjiga 'Umijeće opisivanja' donosi primjere pretežno slikarstva s namjerom da ukaže na temeljni poredak što određuje likovni smisao djela. Na taj način stječe se uvid u ona svojstva djela koje ga određuju u stilskom pogledu, kao i u pogledu njegova mjesta i značenja u cjelini umjetnikova opusa. Knjiga ujedno ukazuje i vodi čitatelja na odgovor pitanja čemu služi opisivanje, jer time se mogu vidjeti razlike u slikarskom i kiparskom  postupku između pojedinih autora ili vremenskih razdoblja. Ova knjiga predstavlja opisivanje kao složeni i kreativan čin, koji u svojoj sadržajnoj vrijednosti uključuje niz datosti koje naglašavaju kvalitetu umjetničkog djela.  Knjiga je posve novi doprinos analizi umjetničkog djela koja će biti dostupna i razumljiva širokom krugu čitatelja.

Knjiga sadrži pet poglavlja: Zašto opisi, Oko koje vidi, Blizu i daleko, Tri točke pogleda i U znaku ornamenta.

Vera Horvat Pintarić bila je dugogodišnja profesorica povijesti umjetnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Specijalizirala je u Parizu 1960–61. Godine 1967. osnovala je Katedru za vizualne komunikacije i dizajn. Objavila je velik broj kritika, prikaza i eseja o modernoj i suvremenoj umjetnosti. Dobitnica je druge međunarodne nagrade za likovnu kritiku na venecijanskom Biennaleu 1957. Jedna je od osnivača časopisa Bit-international (1968.), urednica dvaju dvobroja Oslikovljena riječ – The Word Image (5–6, 1969.) i Televizija danas – Television Today (7–8, 1972.). Bila je voditeljica i autorica emisija obrazovnog programa Radio-televizije Zagreb (1966–77.). Članica je mnogobrojnih žirija i komisija u Švicarskoj, Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Poljskoj. Predavala je na Frei Forumu u Zürichu, na Trigonu u Grazu, na sveučilištima CIU u Carbondaleu te UCLA u Los Angelesu. Objavila je više knjiga, među kojima Vjenceslav Richter (Zagreb, 1970.), Politische Kommunikation durch das Plakat (Bonn Bad Godesberg, 1975., zajedno s C. Hundhausenom i F. Ronnebergerom), Od kiča do vječnosti (Zagreb, 1979.), Miroslav Kraljević (Zagreb, 1985.), The Architecture of Otto Wagner (London, 1989.), Svjedok u slici (Zagreb, 2001.), znanstvena edicija Artis Historia knjiga I. Tradicija i moderna (Zagreb, 2009.) i  knjiga III. Kritike i eseji 1952.-2002. (Zagreb, 2012.), Boris Bućan: Kad sam se družio s golubovima (Zagreb, 2012.), Boris Bućan: Stakleni ljudi (Zagreb, 2013.), drugo izdanje Od kiča do vječnosti (Zagreb, 2013.), Boris Bućan: Prizori iz suvremenog života (Zagreb, 2014.), Boris Bućan: Ulica (Zagreb, 2014.). Dobitnica je Državne nagrade za životno djelo 2004. i odlikovanja Predsjednika Republike Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića 2014. Redovita je članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2000. godine.